Svest o sakupljanju sirovine kao što je stari papir, kod nas još nije razvijena.O tome najbolje govori podatak da je godišnja potrošnja papira po stanovniku u Srbiji oko 35 kilograma, u Bugarskoj ta količina iznosi 60 kilograma, U Rumuniji je 80, dok se najviše papira po glavi stanovnika sakupi u Sloveniji, od 170 do 200 kilograma – rekao je u razgovoru za naš list Aleksej Đurašković, direktor „Arabesa“, firme koja se bavi otkupom i primarnom preradom starog papira, odnosno neprodatim novinama,takozvanom – remitendom.

Svest o sakupljanju sirovine kao što je stari papir, kod nas još nije razvijena.O tome najbolje govori podatak da je godišnja potrošnja papira po stanovniku u Srbiji oko 35 kilograma, u Bugarskoj ta količina iznosi 60 kilograma, U Rumuniji je 80, dok se najviše papira po glavi stanovnika sakupi u Sloveniji, od 170 do 200 kilograma – rekao je u razgovoru za naš list Aleksej Đurašković, direktor „Arabesa“, firme koja se bavi otkupom i primarnom preradom starog papira, odnosno neprodatim novinama,takozvanom – remitendom. Najveći partneri ovog preduzeća su dnevni listovi Blic, Danas, Pravda, Sutra, Gazeta, zatim časopisi Skandal, Standard, i druge novine.

Kaucija za plastične boce

Novine su sirovina koja se jedino može reciklirati u roto ili novinski papir, pa se fabrike radije odlučuju da se bave reciklažom kartona, zato što ima veću primenu. Sav stari papir može se reciklirati čak sedam do osam puta. Fabrike koje se time bave su velika i skupa postrojenja, koja sa minimalnim brojem radnika ostvaruju velike dobiti. U svetu postoje fabrike koje proizvode po milion tona papira godišnje. Za proizvodnju papira koriste se velike količine vode, tako da su to i ogromna postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Prema Đuraškoviću najveći problem, kada je reč o reciklaži u Srbiji, jeste plastika i staklo.Staklo niko ne otkupljuje, dok su plastikom ljudi počeli da se bave tek od skora.

Međutim,donošenjem zakona o ambalaži verovatno će dosta toga da se promeni,posebno uvođenjem kaucije za plastične boce. U razvijenim zemljama,kada želite da kupite koka-kolu, na primer, morate poneti staru plastičnu bocu.

– Kao preduzeće Arabesa postojimo od 2003. godine, ali ovim se poslom bavimo 11 godina. Sav novinski papir koji sakupimo stiže u naš sabirni centar u Resniku, odakle ga dalje distribuiramo, odnosno izvozimo. Do sada smo loše sarađivali sa domaćim fabrikama, koje su slabo i neredovno plaćale naše usluge, pa smo pravog partnera našli u Sloveniji. Reč je o fabrici za reciklažu papira „Krško“, koja od tog papira dalje proizvodi roto ili novinski papir – kaže direktor Đurašković. Mesečne količine koje Arabesa sakupi oko 1000 tona papira,a za sledeću godinu u planu je 10 hiljada tona mesečno. Kako naš sagovornik ističe, samo urednim plaćanjem partnerima i predanim radom, ova firma osvojila je domaće tržište.
– Naše obaveze plaćamo u roku od sedam do 15 dana, a robu dajemo na 60 dana. Međutim, ne treba izostaviti kurs evra, porast cena goriva, amortizaciju i popravke, što utiče na poslovanje. Da biste ostali u ovom poslu stalno morate ulagati – kaže Đurašković.
Firma trenutno ima četiri vozila za sakupljanje starog papira u Beogradu i unutrašnjosti, tri vozila za međunarodni transport, a koristi i usluge drugih prevoznika. Đurašković smatra da domaće fabrike za reciklažu papira, osim fabrike na Umci, rade sa zastarelom i lošom opremom, velikim gubicima i da ukoliko bi se popunili svi kapaciteti, polovina neophopdnog papira se ne bi uvozila, već bi se nabavljala u našoj zemlji.
– Mesečno se iz Srbije izveze oko 5.000 tona starog papira. Ako fabrika hartija u toku sledeće godine u Beogradu počne da radi, na ovom tržištu biće manjak od oko 10.000 tona starog papira. Pola od tih količine mogla bi da se nađe na domaćem tržištu, a ostalo će morati da se uvozi. Naše fabrike trebalo bi prvo da animiraju domaće sakupljače, da njima prodaju papir, a ne da izvoze, što mogu uraditi sa dobrom cenom i sa redovnijim rokom plaćanja – ističe Đurašković.
Kao pozitivan primer, navodi Sloveniju, gde decu još u obdaništu edukuju da sakupljaju stari papir.
– Kod nas,na primer, kada se organizuju akcije sakupljanja starog papira, ne odazovu se čak ni deca do četvrtog razreda osnovne škole. Dokle god mi ne edukujemo ljude i ne počne razvrstavanje otkupa još na samom izvoru, dakle da se ispred stamnenih zgrada postave kontejneri za plastiku, papir, metal, za staklo, i dalje će mo plivati u đubretu i sekundarnim sirovinama,umesto da sve to sakupljamo – zaključuje fdirektor Arabese. Za sada Arabesa je mala firma, koja ima svega pet stalno zaposlenih radnika, ali za sledeću godinu planiraju znatno proširivanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari