Udruženja građana traže zaustavljanje svih problematičnih projekata u Beogradu 1Još desetak udruženja najavilo učešće na sledećem sastanku Foto: UG Pešaci nisu maratonci

Predstavnici desetak građanskih inicijativa i udruženja u subotu su se sastali u Kući ljudskih prava i demokratije, na prvom razgovoru o udruživanju i zajedničkom delovanju.

Nastali, kako kažu, kao otpor građana odlučivanju koje se vodi profitom, usled velikog broja lokalnih problema kao i tendenciozne nebrige nadležnih institucija za njihovo rešavanje, rešenje vide u solidarnom nastupanju.

– Zbog sličnih i ponavljajućih modela kršenja zakona i opstrukcija institucija, ove inicijative su pristupile budućem zajedničkom i solidarnom delovanju jer, bilo da je u pitanju seča košutnjačke šume, nelegalna rekonstrukcija Kalemegdana ili Gardoša, uzurpacija Savskog nasipa ili parkova, gradska buka, nezakonito popločavanje i rekonstrukcija ulica i trgova ili pak ukidanje gradskih linija prevoza, svi živimo u istom gradu, sve nas se podjednako tiče, ali i verujemo da ćemo kao združene inicijative i pokreti postići mnogo više, naveo je Đorđe Miketić iz Inicijative Pešaci nisu maratonci.

On je dodao da institucije, koje bi po zakonu trebalo da štite javni interes i javno dobro od bahatosti i samovolje krupnog kapitala i sumnjivih investitora, čine upravo suprotno.

– Nezakonito i tajno se donose odluke na štetu građana, zaštićenih parkova prirode, najvažnijih kultrnih dobara i životne sredine i funkcionisanja grada uopšte. Tako smo dovedeni u sumanutu poziciju da od institucija grada, moramo braniti sam grad, dodao je Miketić.

Dejan Jovanović iz udruženja Stop uništavanju Košutnjaka i Petlovo brdo (Borići) naglasio je da je cilj udruživanja, pre svega sistemska borba, a ne rešavanje pojedinačnih spornih slučajeva.

– Poenta je u tome da model rešavanja nekog problema, zajednički primenimo i na sve druge slične slučajeve u gradu. Kao i da sprečavanjem seče drveća u jednom parku, ili otimanja javnog prostora u jednom naselju, nađemo rešenje kojim ćemo da predupredimo da se išta slično desi u bilo kom delu grada. Udruživanje će, između ostalog doneti i zajedničku bazu resursa, stručnjaka koji su članovi, pa će razmenom mišljenja urbanista, arhitekata, ekologa, saobraćajnih inženjera, pravnika, prostornih planera i drugih, ali i razmenom dosadašnjih iskustava, udruženja moći da ponude stručna rešenja koja mogu da se primene na ceo Beograd, a tiču se javnih prostora i sadržaj, objasnio je Jovanović.

On je, pre svega, istakao tu prednost što udruženja, ukoliko nastupaju zajednički, mogu oko jednog pitanja da okupe mnogo veći broj ljudu.

„Time se otvara mogućnost da se lako dostigne zakonska kvota od potpisa 10 odsto građana sa jedne opštine, nakon čega njihovo izjašnjavanje postaje obavezujući referendum“, dodao je on.

Jovanović je izneo plan o formiranju mreže nezavisnih odbornika, koji bi podržali borbu građana.

– Cilj je da u svakoj opštini imamo bar po jednog takvog odbornika. Na taj način možemo svaki naš problem da dovedemo pred skupštinu određene opštine, na predlog odbornika, posle čega je Skupstina u obavezi da glasa da li će se o tom problemu na sednici raspravljati ili ne. Takođe, na zahtev odbornika građani mogu da iznesu određeni problem pred skupštinom ili jednostavno prisustvuju sednicama kada se raspravlja o pitanjima bitnim za njihovo neposredno okruženje. Samo jedan odbornik na strani građana dramatično menja situaciju u načinu odlučivanja. Time građani mogu da utiču na donošenje akata i inicijativa koje se direktno tiču njihovih života, a za koje ih sada niko ne pita. Da li će se nešto rušiti ili graditi u tvom komšiluku, da li će umesto parka nastati zgrada, da li će se novcem građana graditi neka basnoslovno skupa i nepotrebna skalamerija, a da sa druge strane nedostaje nešto što je ljudima neophodno, biciklistička staza, dečije igralište. Sve su to odluke u čije donošenje bi vlast morala da uključi građane, i oni više neće pristajati na to da ih niko nista ne pita- kazao je Jovanović koji je i sam nezavisni odbornik u Opštini Rakovica.

On navodi da je sličan model udruživanja opštinskih odbornika koji ne žele da budu pod okriljem stranaka, a hoće da se bore za zdrave i iskrene ciljeve i dobrobit okruženja zajedno sa građanima, formiran pre godinu dana u Hrvatskoj, te da je okupio veliki broj ljudi i pokazao se kao vrlo uspešan.- LJudima je muka od pomena reči „stranka“ , i mnogo više vole da vide svoje komšije koje se iskreno trude da zaštite zajednički životni prostor, naveo je Jovanović.

Predstavnici neformalnih udruženja i inicijativa građana poručili su gradskoj vlasi da traže obustavljanje svih problematičnih i nezakonitih projekata koji su već započeti u Beogradu. Oni su istakli i da „nema nagodbi i kompromisa“, kao i da će kao asocijacija, zahtevati od svih institucija da pre bilo kakvog budućeg projekta budu obavešteni i upoznati sa planovima. Zahtevaju i transparento donošenje odluka kao i poštovanje i sprovođenje zakona, pre svega od strane institucija „koje bi trebalo zakon i da štite“.
Na prvom sastanku učestvovali su „Pešaci nisu maratonci“, „Ne dam kej“, „Sačuvajmo Cetinjsku i Zetsku“, „Beograđani protiv noćne buke“, „Sačuvajmo naš parkić“ (Požeška), „Sačuvajmo Gardoš i Zemun“, „Stop uništavanju Košutnjaka“, „Petlovo brdo“ (Borići). Naredno okupljanje, na kome će se i formalno udružiti, zakazano je već za ovu nedelju, a prisustvo su već najavila i udruženja „Zaštitimo šume Fruške gore“ , „Savski nasip“ , „Samoodbrana“ , „Zelena patrola“ , i „Zaštitimo reke Stare planine i zapadne Srbije“.


Od žičare do metroa

Inicijative zahtevaju zaustavljanje projekata kao što su izgradnja sportskog centra na Košutnjaku, izgradnja avalske i kalemegdanske žičare, Savskog keja, štetna izgradnja gorionika na deponiji u Vinči i rekonstrukcija Gardoša, zatim zaustavljanje nelegalnog krčenja šume na Fruškoj gori ali i zaustavljanje najavljenih radova kao što su uređenje Savskog trga i Trga Nikole Pašića, uklanjanje Starog Železničkog mosta na Savi, izgradnja diskutabilnih trasa metroa i slično.

 

Neformalna grupa građana „Savski nasip“: Nismo znali za sastanak

Neformalna grupa građana „Savski nasip“ demantovala je navode da planiraju da se formalno udruže sa drugim udruženjima.

Poštovani,

želimo da demantujemo informaciju iz teksta objavljenog u Danas-u 10.avgusta 2019.: Udruženja građana traže zaustavljanje svih problematičnih projekata u Beogradu

U tekstu se navodi sledeća netačna informacija: Naredno okupljanje, na kome će se i formalno udružiti, zakazano je već za ovu nedelju, a prisustvo su već najavila i udruženja „Zaštitimo šume Fruške gore“ , „Savski nasip“ , „Samoodbrana“ , „Zelena patrola“ , i „Zaštitimo reke Stare planine i zapadne Srbije“.

Neformalna grupa građana „Savski nasip“ podržava sve koji se bore da sačuvamo vodoizvorišta, reke, zelene površine i prirodu Srbije, ali nije znala o sastanku, niti planira ulazak u formalno udruženje.

Pozdrav, admini FB strane Savski nasip

Zelena patrola: Nikad niko o ovoj inicijativi nije obavestio naš tim

Poštovani,
želimo da demantujemo informaciju iz teksta objavljenog u Danas-u 10.avgusta 2019.:
link prema tekstu:
U tekstu se navodi sledeća netačna informacija:
Naredno okupljanje, na kome će se i formalno udružiti, zakazano je već za ovu nedelju, a prisustvo su već najavila i udruženja „Zaštitimo šume Fruške gore“ , „Savski nasip“ , „Samoodbrana“ , „Zelena patrola“ , i „Zaštitimo reke Stare planine i zapadne Srbije“.
Šta je netačno?
1. Nikad niko o ovoj inicijativi nije obavestio tim Zelene patrole!
2. Tim Zelene patrole se nikada nije uključivao u slične asocijacije, saveze i inicijative, niti ima nameru da to čini ubuduće!
3. Iskreno žalimo što postoje pojedinci i udruženja koji zloupotrebljavaju ugled koji ima tim Zelene patrole u javnosti.
Očekujemo da ovaj demanti objavite u listu Danas, što hitnije kako bi posledice zloupotrebe imena Zelena patrola bile što manje.
s poštovanjem
Ruža Helać, autorka i urednica dokumentarnog tv serijala „Zelena patrola na delu“
P.S. Nismo ranije reagovali na ovu informaciju jer smo na putu u inostranstvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari