Grad Beograd i „Beogradske elektrane“ u poslednjih šest godina ugasile su 96 individualnih kotlarnica koje su koristile čvrsta goriva i priključile ih na daljinski sistem grejanja. Do kraja sledeće godine biće ugašene i četiri velike kotlarnice u kliničko-bolničkim centrima „Zvezdara“ i „Zemun“, Zavodu za bolesti pluća i zgradi Crvenog krsta, za šta će iz gradskog budžeta biti izdvojena dodatna dva miliona evra – rekao je gradski menadžer Bojan Stanojević, na jučerašnjem seminaru o revitalizaciji sistema daljinskog grejanja u Beogradu, održanom na Mašinskom fakultetu.

Grad Beograd i „Beogradske elektrane“ u poslednjih šest godina ugasile su 96 individualnih kotlarnica koje su koristile čvrsta goriva i priključile ih na daljinski sistem grejanja. Do kraja sledeće godine biće ugašene i četiri velike kotlarnice u kliničko-bolničkim centrima „Zvezdara“ i „Zemun“, Zavodu za bolesti pluća i zgradi Crvenog krsta, za šta će iz gradskog budžeta biti izdvojena dodatna dva miliona evra – rekao je gradski menadžer Bojan Stanojević, na jučerašnjem seminaru o revitalizaciji sistema daljinskog grejanja u Beogradu, održanom na Mašinskom fakultetu.
Govoreći na temu „Beograd – čistiji grad“, Stanojević je naglasio da je u proteklih pet godina na sistem „Beogradskih elektrana“ priključeno oko 20.000 stanova, čime je životna sredina dodatno sačuvana od zagađenja.
– Najveći zagađivači trenutno su privredni subjekti koji nisu u nadležnosti Gradske uprave, a to su asfaltne baze i postrojenja za preradu kamena i cementa. Jedan od većih problema je asfaltna baza „Beograd-puta“ koja se nalazi u Luci „Beograd“, ali se nadam da ćemo u narednih godinu, dve uspeti da je preselimo na neko prihvatljivije mesto – rekao je Stanojević.
Na seminaru predstavljeni su i rezultati višegodišnje saradnje „Beogradskih elektrana“ i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
– Naši partneri iz Švedske pomogli su nam prilikom realizacije dva velika razvojna projekta, koji se odnose na instaliranje 22 predajne stanice u Zemunu i gašenje kotlarnice u Ivankovačkoj ulici, gde smo ugradili osam predajnih stanica. Ta kotlarnica je bila jedan od najvećih zagađivača centra grada jer je godišnje trošila oko 7.000 tona uglja. Zahvaljujući sredstvima iz gradskog budžeta u visini od četiri miliona evra i švedskoj donaciji od milion evra, svih sedam tehničkih fakulteta uspeli smo da priključimo na toplanu „Dunav“ – rekao je Vladan Marković, direktor „Beogradskih elektrana“.
Marković je zahvalio Švedskoj na toj pomoći i predložio nastavak saradnje prilikom zamene tri turbine na toplani „Novi Beograd“. Direktor „Beogradskih elektrana“ posebno je istakao dobru saradnju naših i švedskih stručnjaka, zahvaljujući kojoj su naši inženjeri stekli nova znanja koja kao konsultanti već primenjuju u nekim zemljama istočne Evrope. Švedski stručnjaci pomogli su i prilikom izrade nove odluke o snabdevanju grada Beograda toplotnom energijom, koja uskoro treba da se nađe na dnevnom redu Skupštine grada. Učesnicima današnjeg seminara obratio se i ambasador Švedske u Beogradu Krister Bringeus, istakavši da je saradnja „Beogradskih elektrana“ i SIDE bila veoma kompleksna i zahtevna, ali da je na zadovoljstvo obe strane uspešno realizovana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari