– Porez na imovinu, sve lokalne takse i naknade za građevinsko zemljište od 1. januara ove godine određivaće i naplaćivati gradski, a ne republički poreznici. To će biti veoma značajan budžetski prihod za prestonicu – rekao je za Danas Bojan Stanojević, menadžer grada Beograda, i dodao da su beogradske vlasti među prvima prihvatile ovaj posao od Republičke poreske uprave.

– Porez na imovinu, sve lokalne takse i naknade za građevinsko zemljište od 1. januara ove godine određivaće i naplaćivati gradski, a ne republički poreznici. To će biti veoma značajan budžetski prihod za prestonicu – rekao je za Danas Bojan Stanojević, menadžer grada Beograda, i dodao da su beogradske vlasti među prvima prihvatile ovaj posao od Republičke poreske uprave.
Zasad, međutim, nije poznato gde će biti smeštene opštinske filijale Gradske poreske uprave. Član Gradskog veća i Republičke komisije za finansiranje lokalne samouprave Dušan Bajec izjavio je da ovi „tehnički problemi neće pogoditi Beograđane“.

Porez na imovinu kao lane

Ovim zakonskim rešenjem omogućeno je da lokalne samouprave prema sopstvenom nahođenju smanje stopu poreza na imovinu kako bi podstakle potencijalne investitore. Inače, odbornici Skupštine grada su na prošloj sednici odlučili da visina poreza na imovinu u Beogradu u 2007. godini bude ista kao i prošle godine.

– Budući da je najznačajniji posao lokalnih poreskih uprava naplata poreza na imovinu, Beograđani neće imati problema, jer i dosad su im rešenja stizala u maju ili junu – rekao je Bajec.
Prema njegovim rečima Gradska poreska uprava imaće filijale u svakoj opštini i funkcionisaće normalno, a beogradske vlasti će odlučiti koliko je zaposlenih neophodno za obavljanje ove administracije i koliko će zaposlenih biti preuzeto iz Republičke poreske uprave.
Podsećanja radi, nadležnost u prikupljanju pojedinih poreza opštine u Srbiji dobile su usvajanjem Zakona o finansiranju lokalne samouprave koji je stupio na snagu 1. januara 2007. godine. Dok se ne formiraju lokalne uprave savetodavne usluge i dalje će pružati centralna poreska uprava.
Prema ovom modelu uspešno se finansiraju opštine u Švedskoj, Norveškoj i Švajcarskoj, pri čemu lokalne samouprave same određuju stopu poreza na imovinu do zakonskog maksimuma.
Bajec očekuje da naplata poreza na imovinu i lokalnih taksi, što se i dosad slivalo u lokalne budžete, bude bolja jer su lokalne uprave za uspešnost tog posla više zainteresovane od republičkih.
– Planiramo da republičku bazu podataka o poreskim obveznicima ukrstimo s gradskim bazama podataka, jer smatramo da nisi svi u krugu onih koji plaćaju porez na imovinu, ali i različite lokalne takse, poput firmarine i taksi za splavove i letnje bašte. To nije toliko značajno za 90 odsto stanovništva koji imaju jednu ili dve nepokretnosti, jer taj namet nije toliko veliki, već za one čija je imovina vredna više od trideset miliona dinara – kaže Dušan Bajec, dodajući da će Gradska poreska uprava biti nadležna za obračun i izricanje poreza, ali i za kontrolu utaje poreza i prinudnu naplatu.
Međutim, mnoge opštine u Srbiji još nisu preuzele ovu nadležnost jer se, kako kaže Bajec, plaše da će im troškovi biti viši od koristi.
– Procenili smo da će razlika u naplati poreza u odnosu na pre biti viša od troškova koje imamo zbog formiranja sopstvene poreske administracije. Ali, opštine s manjim budžetima strahuju da neće uspeti da povećaju naplatu poreza i taksi toliko da nadoknade troškove svoje uprave – objašnjava član Republičke komisije za finansiranje lokalne samouprave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari