U narednih nekoliko godina Luka „Beograd“ biće izmeštena na levu obalu Dunava, preko puta Ade Huje. Direkcija za građevinsko zemljište trenutno prikuplja konkursne ponude za izradu studije opravdanosti, koja bi trebalo da predvidi koliko će koštati izgradnja teretnog pristaništa, u kom roku bi se uloženi novac vratio, ali i da proceni šta će tačno biti izgrađeno na prostoru od 600 hektara nizvodno od Pančevačkog mosta.

U narednih nekoliko godina Luka „Beograd“ biće izmeštena na levu obalu Dunava, preko puta Ade Huje. Direkcija za građevinsko zemljište trenutno prikuplja konkursne ponude za izradu studije opravdanosti, koja bi trebalo da predvidi koliko će koštati izgradnja teretnog pristaništa, u kom roku bi se uloženi novac vratio, ali i da proceni šta će tačno biti izgrađeno na prostoru od 600 hektara nizvodno od Pančevačkog mosta. Još, međutim, nije poznato ko će finansijski pokriti ovako veliku investiciju: država, grad ili neko treći.
Prema mišljenju Đorđa Bobića, gradskog arhitekte, možda bi najprihvatljivije bilo da luka bude izgrađena koncesijom, a onaj ko bi uložio novac mogao bi da je koristi, recimo, dvadeset ili trideset godina.
– Postoji mogućnost da se država i grad udruže. Ne verujem da grad može sam da finansira tako krupan zalogaj budući da ima ograničen budžet. Ne možemo više da se zadužujemo i pozajmljujemo novac koji ne možemo da vratimo. Osim toga, vraćamo neke davno uzete kredite – kaže gradski arhitekta.
Postojeća luka neće biti zatvorena dok ne bude izgrađena nova. Firma „Delta“, kao sadašnji vlasnik Luke „Beograd“ namerava da na prostoru koji ona sada zauzima izgradi poslovno–stambeni kompleks, ali tek posle otvaranja nove luke, kako se uostalom obavezala ugovorom o kupoprodaji.
Zbog čega je odlučeno da teretno pristanište bude izmešteno na levu obalu Dunava? Pre svega, kaže Bobić, funkcija luke na Vilinim vodama je marginalizovana. Kamioni se, na primer, poslednjih godina do nje teško probijaju, bilo da dolaze iz centra ili preko Pančevačkog mosta. Samim tim, problematična je njena povezanost sa magistralnim pravcima. Luka nema kapacitete za proširenje, s obzirom na blizinu centra grada.
– Blizu smo dogovoru sa „Železnicama Srbije“ da prugu i planiranu lokoteretnu stanicu prebacimo na drugu obalu pored Pančevačkog puta, zato što je logično da u industrijskoj zoni pored nove luke bude železnička pruga. Tako će transportni i proizvodni pogoni biti koncentrisani na jednom mestu. Lokacija i kapacitet novog pristaništa podrazumevaju savremen način pretovara tereta i kontejnera, što iziskuje izgradnju višefunkcionalnog transportnog terminala, a neophodni su i prateći sadržaji – zaključuje glavni gradski arhitekta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari