Izgradnja autoputa Horgoš – Požega, od početka je bila jedna kontroverzna priča. Najpre su svoj glas protiv projekta digli Vojvođani. Njima nije bila sporna deonica od Beograda do Požege, ali nikako nisu mogli da shvate zašto je koncesija obuhvatila i gotovo izgrađeni put od Horgoša do prestonice.

Izgradnja autoputa Horgoš – Požega, od početka je bila jedna kontroverzna priča. Najpre su svoj glas protiv projekta digli Vojvođani. Njima nije bila sporna deonica od Beograda do Požege, ali nikako nisu mogli da shvate zašto je koncesija obuhvatila i gotovo izgrađeni put od Horgoša do prestonice. Nove dileme izazvalo je „pregrupisavanje“ u redovima koncesionara, španske kompanije FCC, koja je postala većinski vlasnik austrijske Alpine, jedne od članica konzorcijuma, pa nije bilo svrhe da sama sa sobom uđe u posao. Tako se došlo do novog učesnika: koncesioni posao u pregovorima sa vladom preuzela je Alpina, a ona je u konzorcijum pozvala PORR. Ugovor je sklopljen, ali niko osim nadležnih u Ministarstvu infrastrukture ne zna tačno kakav. To je dolilo ulje na vatru u diskusijama, jer se posumnjalo da razni aneksi, koji nikako da postanu dostupni javnosti, kriju zamke za našu istrošenu državnu kasu.
Novu pometnju unela je dilema da li nam je taj autoput uopšte potreban. Protivnici gradnje tvrdili su da on ne vodi „nigde, osim do Veljinog zavičaja“, ali suprotstavila su im se mišljenja da je put do Crnogorskog primorja važan i za građane i za srpsku ekonomiju, a još je važnije i to što bi domaća privreda mogla iz „nigde“ da vozi svoju robu „negde“, odnosno iz zapadne Srbije ka evropskim destinacijama. Čini se, ipak, da je presudilo to što pomenutu trasu sada pokriva po zlu čuvena Ibarska magistrala, preopterećena i neprimerena savremenom transportu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari