Država je ponovo u iznudici. Sa poslednjim danom marta ističe rok u kome je korisnike budžeta moguće podmiriti na osnovu Uredbe o privremenom finansiranju, jer budžeta za ovu godinu nema. Istina, Vlada u odlasku – za razliku od bivšeg ministra finansija Mlađana Dinkića, koji tvrdi da će sve isplate iz državne kase posle 31.

Država je ponovo u iznudici. Sa poslednjim danom marta ističe rok u kome je korisnike budžeta moguće podmiriti na osnovu Uredbe o privremenom finansiranju, jer budžeta za ovu godinu nema. Istina, Vlada u odlasku – za razliku od bivšeg ministra finansija Mlađana Dinkića, koji tvrdi da će sve isplate iz državne kase posle 31. marta biti nezakonite – ne razmišlja tako. Ona obećava svojim potencijalnim biračima – penzionerima, lekarima, policajcima, vojnicima, profesorima – da ih neće ostaviti na cedilu jer „život ne može da stane zato što nema budžeta“. Svi ministri su zato dali „naloge svojim ministarstvima da sačine predlog potrebnih sredstava za naredni period“ i Vlada će još jednom promenom Uredbe o privremenom finansiranju, rešiti nastali problem.
To što neće baš sve biti po zakonu o budžetskom sistemu koji takvu mogućnost ne predviđa, što pravni eksperti tvrde čak i da je neustavno, za vladu koja je toliko insistirala na legalitetu očito ne znači ništa. Uostalom, ko će je za to okriviti? Oni koji očekuju plate iz budžeta, čak i uvećane, svakako ne. Politički protivnici možda, ali to ionako nema nikakvog značaja „s obzirom na to da nema tog političara u Srbiji koji će stati iza odluke da penzije i plate za 1,5 miliona onih koji na njih čekaju ne budu isplaćene“. A nema ni sudske instance, oličene u Ustavnom sudu, koja bi takvu odluku Vlade mogla da proglasi neustavnom.
Zanimljivo je, međutim, zašto je izostala podrška inicijativi G 17 Plus za hitnom izmenom Zakona o budžetskom sistemu koju je ova stranka uputila parlamentu. Objašnjenje da je reč o „marketinškom postupku jedne poslaničke grupe“ najmanje je uverljiva. Logičnije zvuči da su pravni eksperti u strankama ocenili da stavljanje ove tačke na dnevni red prve sednice do kraja nekonstituisanog parlamenta nije izvodljivo, mada ima i onih koji analogiju vide u činjenici da je i Rezolucija o Kosovu dogovorom poslaničkih grupa na taj način uvršćena u skupštinsku raspravu. Najracionalnije objašnjenje je da ili postoji neslaganje tri partije demokratskog bloka ne oko formalnih nego oko suštinskih pitanja vezanih za limit rashoda i mogući rok do koga bi privremeno finansiranje trebalo produžiti ili da je reč o pukoj želji da se potencijalni partneri isteraju na čistinu pre objavljivanja da dogovora o koalicionoj vladi nema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari