Saša Nikašinović Neočekivano visoka izlaznost i očekivani rezultat u prvom krugu predsedničkih izbora, sa prednošću radikalskog kandidata po broju glasova, uz krajnje neizvestan ishod duela Nikolić-Tadić u drugom krugu – nisu izborni rezultat posle kojeg bi trebalo očekivati paniku na domaćem finansijskom tržištu.

Saša Nikašinović Neočekivano visoka izlaznost i očekivani rezultat u prvom krugu predsedničkih izbora, sa prednošću radikalskog kandidata po broju glasova, uz krajnje neizvestan ishod duela Nikolić-Tadić u drugom krugu – nisu izborni rezultat posle kojeg bi trebalo očekivati paniku na domaćem finansijskom tržištu. Po svemu sudeći, neće se dogoditi ništa dramatično. Kurs dinara verovatno će se zadržati na nivou od oko 81 dinar za evro. Na Beogradskoj berzi može se očekivati samo manji pad vrednosti akcija i šarolike oscilacije vrednosti investicionih jedinica u investicionim fondovima – kod jednih minimalni rast, a kod drugih minimalni pad. Iznenađenja se, ipak, ne mogu potpuno isključiti, pa stoga ovu prognozu treba primiti s rezervom. Paniku je mnogo lakše objasniti nego je na vreme predvideti.
Ostaje nam, dakle, samo da čekamo 3. februar. Kako tvrde neki analitičari, Nikolić ima mnogo više izgleda za pobedu. Drugi dokazuju da su šanse potpuno izjednačene. Moramo, dakle, biti spremni na oba rezultata. Pri tom svi birači moraju biti svesni da je to izbor između dva potpuno različita i politička i ekonomska puta, na kojima se gubici i dobici mogu relativno lako izračunati. Nevolja je samo u tome što ta jednostavna, čak osnovačka računica, nije svima jasna i razumljiva. Ima, nažalost, dosta onih kojima ne samo da nije lako nego uopšte nije moguće dokazati da je belo belo, a crno crno. Da je to lako, Milošević u Srbiji nikada ne bi došao na vlast niti bi mogao da toliko unesreći, unazadi i osiromaši zemlju.
Ustavna ovlašćenja predsednika Srbije nisu takva da bi on čak i minimalno mogao da utiče na ekonomsku politiku zemlje. On nema ni ingerencije koje mu dozvoljavaju da odlučuje o spoljnoj politici. Glavne poluge vlasti drži vlada, a njoj je na čelu Vojislav Koštunica. Pa šta bi se onda promenilo ako za predsednika bude izabran Tomislav Nikolić, koji je u kampanji izjavljivao da on ne namerava da smenjuje vladu sve dok ta vlada ima većinu u parlamentu?
Promenilo bi se praktično sve, jer posle izbora Nikolića sadašnja vlada ne li mogla da opstane. Svakako bi došla nova. Samo je pitanje da li bi joj prethodili vanredni parlamentarni izbori ili bi i bez njih Koštunica samo promenio partnera u koaliciji i ministre iz Demokratske stranke zamenio onima iz redova radikala. Tako bismo lako i brzo dobili novu vladu i novu ekonomsku i spoljnu politiku koja podrazumeva udaljavanje od Evropske unije i potpuno okretanje Rusiji.
Takav scenario je sasvim dobro poznat i Evropskoj uniji i inostranim investitorima koji posluju u Srbiji. Zato, ukoliko bi pobedio Nikolić, ne bi trebalo čekati dugo i razmišljati šta će se desiti. Već u ponedeljak 4. februara imali bismo paniku i na Beogradskoj berzi i na deviznom tržištu čiji bi rezultat bio drastičan pad vrednosti akcija i investicionih jedinica u investicionim fondovima. Vrednost dinara bi počela da pada i Narodna banka Srbije morala bi da reaguje pozamašnim sumama da zadrži skokovit rast evra. U bankama bi veoma brzo bile povećane kamate, što bi uz skuplji evro znatno opteretilo i građane i privredu, kojima bi se povećale rate za otplate kredita.
Dugoročnije posledice bi, međutim, bile još teže i dramatičnije. Povlačenje inostranih investitora donelo bi znatno lošije privredne rezultate što bi se odrazilo na plate i standard. Eventualne ruske investicije ne bi tu štetu mogle da otklone. Promena o kojima govori Nikolić bi, dakle, nesumnjivo bilo. Samo što bi nam bivalo sve gore. Ni onaj najcrnji scenario koji podrazumeva povratak u vreme sankcija uopšte ne bi bio nemoguć.
Šta bi se dogodilo da pobedi Tadić? U prvom trenutku bi sve ostalo neizmenjeno u odnosu na sadašnju situaciju. Dugoročnije gledano, takva odluka birača osnažila bi uticaj Demokratske stranke u vlasti i omogućila nešto brže približavanje Evropskoj uniji od sadašnjeg. Strani investitori počeli bi da se vraćaju. Ne bi od toga odmah građanima Srbije bilo ne znam kako bolje, ali bi se boljitak postepeno osećao. Bilo bi i više posla i većih plata.
Cene akcija na Beogradskoj berzi počele bi ponovo da rastu, a povećala bi se i vrednost investicionih jedinica u investicionim fondovima. Verovatno se to ne bi dogodilo baš onoliko dramatično i brzo koliko bi bio dramatičan pad njihove vrednosti ukoliko pobedi Nikolić. Ipak, na oporavak Beogradske berze ne bi trebalo ni previše dugo čekati. Vrednost evra ostala bi u sadašnjim granicama čiji bi najveći raspon verovatno bio od 78 do 85 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari