Saša Nikašinović Glavna zamerka tek usvojenom budžetu su visoke plate svih onih koji se iz tog budžeta finansiraju. Veoma oštar u toj kritici bio je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, koji kaže da ovogodišnji budžet ne samo da nije štedljiv nego je nastavak onog prošlogodišnjeg – predizbornog.

Saša Nikašinović Glavna zamerka tek usvojenom budžetu su visoke plate svih onih koji se iz tog budžeta finansiraju. Veoma oštar u toj kritici bio je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, koji kaže da ovogodišnji budžet ne samo da nije štedljiv nego je nastavak onog prošlogodišnjeg – predizbornog. Ljutnja je, inače, razumljiva, jer će Narodna banka morati da zaoštri monetarnu politiku kako pritisak tih povećanih plata na potrošnju ne bi doveo do neplanirano visoke inflacije. Zbog nepopularnih mera NBS kaže on, opet će se ponoviti priča „dobra vlada – loša Narodna banka“.
Prema računici guvernera, realni rast tih budžetskih plata u ovoj godini iznosiće 13,6 odsto što će – kada se doda očekivana inflacija od 6,5 odsto – dovesti do nominalnog povećanja zarada većeg od 20 odsto. Nešto slično, kaže on, nema ni u jednoj zemlji u našem okruženju i dodaje da nam to sasvim sigurno neće povećati konkurentnost, jer će negativno uticati na rast izvoza, povećaće uvoz i dodatno narušiti platni bilans.
Ima, naravno, opravdanja i za vladu. Sva ta povećanja plata bila su dogovorena sa sindikatima još prošle godine. Pokušaj da se ti dogovori izigraju doveo bi do štrajkova u prosveti i zdravstvu, ali i do problema sa kadrovima u državnim službama. Šteta bi na kraju, čak i finansijski, mogla biti veća od onog što bi se eventualno uštedelo smanjenjem budžeta.
Sve je to, ipak, samo politika. Ekonomija pokazuje nešto drugo. Plate su povećane ne samo u budžetskim institucijama nego i u celoj privredi. I to veoma mnogo. Prema nedavno objavljenom podatku, prosečna plata u maju bez poreza i doprinosa iznosila je 26.981 dinar i bila je realno veća za 20,56 odsto u odnosu na majsku platu iz prošle godine. Pri tome, uopšte nije reč o nekakvom majskom skoku zarada – u odnosu na april te zarade su čak realno manje za 0,29 odsto. Poređenje prvih pet meseci ove i lanjske godine pokazuje da su plate realno porasle za 24,44 odsto, što znači – skoro za četvrtinu.
Ma kako to nestvarno zvučalo, ispada da je vlada sa svojim povećanjem plata ipak bila znatno štedljivija nego privreda. Da će toliko mnogo povećane plate napraviti pritisak na potrošnju nema nikakve sumnje, kao ni to da će zaoštrenom monetarnom politikom Narodna banka biti primorana da koči inflaciju. Međutim, strah guvernera od usporavanja izvoza i preteranog uvoza nije realan.
Imamo tržišnu privredu koja podrazumeva i tržište radne snage. Ako želite povećanje proizvodnje, morate uložiti i u kadrove koji su tu proizvodnju u stanju da iznesu. Rezultati u povećanju proizvodnje i izvoza su sasvim dobri i u socijalizmu bi važila ocena da je normalno da se to odrazi i na plate. U tržišnoj privredi mogao bi važiti i obrnuti princip – ulaganje u kadrove dalo je sasvim dobre rezultate u proizvodnji i izvozu.
Skokovi plata od 25 odsto u normalnim tržišnim privredama ne da nisu uobičajeni, nego nisu ni mogući. Srbija je izuzetak samo zato što je nivo plata ovde još veoma nizak. Startna osnova u vreme oktobarskih promena bila je više nego mizerna. Prosečna plata kretala se negde oko 70 maraka. Današnja je deset puta veća.
Na dalji brzi rast plata Srbija ipak ne može da računa. Na udvostručenje današnjeg nivoa plata popričekaćemo još nekoliko godina. A kada se to dogodi, rast će biti još sporiji. Razume se, ova ocena važi kada se rast računa u procentima. Kada je reč o stvarnim iznosima povećanja, oni mogu biti i mnogo veći od sadašnjih. Povećanje od 80 evra, što je blizu četvrtine današnje majske plate, neće biti preterani šok kada prosečna plata dostigne hiljadu evra.
Rast plata u principu ne bi trebalo da nas brine, ali stigla je još jedna budžetska nevolja koju mediji zasad nisu registrovali. Majske penzije su već pale ispod 60 odsto prosečne plate. Po slovu zakona trebalo bi da usledi vanredno usklađivanje penzija, ali u budžetu za to nema predviđenih para.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari