Daleko su Sejšeli 1Foto: Medija centar Beograd

Vavel Ramkalavan, predsednik Sejšela, po povratku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 22. februara, obavestio je javnost o rezultatima posete.

Kao značajne uspehe naveo je garancije UAE da će i dalje snabdevati Sejšele vakcinama protiv korona virusa i obećanje vlade UAE da će budžet Sejšela pomoći s donacijom ili povoljnim zajmom.

Kao posebno važan uspeh predsednik Ramkalavan naveo je dogovor po kome kompanija Er Sejšeli neće morati ove godine da vraća kredite koje je uzela od Etihad ervejsa i da se pregovori na tu temu nastavljaju.

Er Sejšeli imaju dve vrste dugova prema Etihadu.

Prvi kredit, od 25 miliona dolara, uzet je 2012. godine kada je Etihad Aviation Group za 20 miliona dolara kupila 40 odsto udela u nacionalnoj avio-kompaniji Sejšela i povodom tog duga vođeni su pregovori o značajnom popustu pri otplati.

Nadir Hasan, ministar finansija Sejšela, tvrdi da je sa Etihadom postignut dogovor da se dug smanji na oko 11,5 miliona dolara i da za taj iznos Vlada Sejšela izda garancije u zamenu za stoprocentno vlasništvo nad kompanijom.

To znači da država Sejšeli za upola cene vraća u vlasništvo 40 odsto nacionalne avio-kompanije.

Drugi kredit, od 72 miliona dolara, Er Sejšeli uzeli su (kao član Etihad Equity Alliance) 2016. godine od Etihadovog fonda EA Partners BV (koji je na finansijskom tržištu prodao obveznice za 1,2 milijarde dolara i s tim kapitalom finansirao razvoj članica svoje Alijanse).

Zbog drastične krize avio saobraćaja izazvane pandemijom kovida 19 kompanija Er Sejšeli obavestila je prošle godine vlasnike kupljenih obveznica da ove godine neće biti u stanju da im isplate celokupni pristigli dug već da može da im isplati samo 20 miliona dolara (30 odsto osnovnog duga).

Vlasnici obveznica odbili su ponudu i zapretili tvužbom kako bi pritisli dužnika u pregovorima.

Poverioci su ponudili otpis 20 odsto od osnovice, bez oprosta obračunatih kamata.

Ta pretnja, međutim, nije uplašila vladu Sejšela, koja je u jednom trenutku zapretila stečajem nacionalne avio-kompanije, pa su poverioci (da se ne bi namirivali iz neizvesne stečajne mase) pristali da nastave pregovore o odlaganju i smanjenju duga.

Ti pregovori vođeni su u više navrata od jula prošle godine, ali dogovor još nije postignut.

Dobra vest koju je predsednik Ramkalavan doneo iz Ujedinjenih Arapski Emirata je da je Etihad napravio značajne ustupke, da Er Sejšeli neće ove godine vraćati nikakve dugove i da se pregovori o vraćanju duga nastavljaju.

Među članicama Etihad Equity Alliance koje su od fonda EA Partners BV 2015. i 2016 godine dobile kredit (57,6 i 63 miliona dolara) je i srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija.

U maju 2020. godine Er Srbija obavestila je vlasnike obveznica da ne može (iz istog razloga kao i Er Sejšeli) da izmiri 120 miliona dolara dugovanja koja pristižu krajem septembra 2020. i u junu 2021. godine i da traži otpis 82 odsto duga.

Upravni odbor EA Partners BV odbio je u junu taj predlog, zapretio tužbom i zatražio da Er Srbija plati u celosti sve iznose prema ugovoru o kreditu na dan dospeća a u skladu sa dogovorenim i prihvaćenim uslovima.

„U toku su pregovori sa poveriocima čije detalje ne mogu da iznosim. Zajedno sa partnerima iz Etihada radimo na rešavanju problema“, izjavio je tim povodom ministar finansija Siniša Mali (Politika, 23. avgust 2020).

Posle izjave ministra finansija pregovori oko ovako važne teme trajali su još samo mesec dana. A onda je 28. septembra (posle nepuna tri meseca pregovaranja) Er Srbija saopštila da je vratila prvi deo duga od 56,7 miliona dolara.

Prvi zajam vratile su samo tri članice nekadašnje Etihad Alijanse – Er Srbija, Etihad ervejs, Etihad erport servis. Vraćeno je 301 milion dolara, odnosno 43 odsto ukupnog zajma od 700 miliona datog svim članicama Alijanse (Er Berlin, Er Sejšeli, Alitalija i Džet ervejs) koji dospeva na naplatu 2020. godine.

Zašto su se država Srbija i kompanija Er Srbija tako brzo predali u pregovorima s vlasnicima obveznica Etihadovog fonda EA Partners BV oko povelikog duga od 120 miliona dolara?

Zašto su srpski pregovarači bili tako upadljivo neuspešni i popustljivi u odnosu na, recimo, sejšelske? Ima li možda predsednik Sejšela bratskije odnose s šeikom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata?

Da li je srpskim pregovaračima nedostajalo znanje da pregovaraju o tako specifičnoj temi i postignu bolje uslove otplate? Ili je sve to, daleko bilo, možda bio jedan veliki – privatni dil?

Primer majušne ostrvske države Sejšeli pokazao je delotvornost srpske narodne izreke „sve se može kad se hoće“.

Autor je novinar

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari