Dva koncepta BIH

Različiti koncepti o uređenju države Bosne i Hercegovine, projektovanu u sukobu dvije, politički dobro poznate figure, Milorada Dodika, premijera RS i Harisa Silajdžića, bošnjačkog člana Predsjedništva BIH, pokazuje da su u „bosanskom loncu“, i te kako još rovita dva glavna sastojka – federalizacija države (sa tri federalne jedinice) iz RS, i unitarizacija, odnosno, centralizacija – iz BIH. Nepomirljivi politički stavovi, pored neslaganja o Ustavu i policiji, otvorili su liniju fronta, kao što su ukidanje entitetskog glasanja, upitan naziv RS, potenciranje presude po tužbi BIH – SCG, slučaj Srebrenica, na kojem je počela beskrupulozna „taktičko-
-operativna borba“ za slabljenje protivničkih pozicija, koja bi mogla imati za posljedicu destabilizaciju dejtonske BIH.
Personalizacija srpsko-bošnjačkih odnosa u BIH, u sukobu Dodik – Silajdžić, signalizirala je Vašingtonu da se ozbiljnije i intenzivnije uključi u domaće poslove BIH. No, obećanje američkih medijatora nije ostavilo dojam na Silajdžića koji svojim brzopletim izjavama u Londonu, da se „BIH suočava sa organizovanom propagandom i politikom velikosrpskih krugova koji imaju za cilj destabilizaciju BIH, kao i sa jednostranom politikom Rusije prema BIH,“ svjedoči o izgubljenom povjerenju u obećanja iz SAD. Žaleći se zvaničnicima britanskog MIP, Silajdžić je rekao da „ta propaganda ima za cilj da žrtve genocida u BIH prikaže kao potencijalnu opasnost, a da su žrtve genocida pod pritiskom da prihvate legalizaciju Miloševićevog projekta, gdje je slučaj Srebrenice najbolji primjer“.