KIOSK – VJESNIK – ZAGREB

Prvi neslužbeni rezultati srbijanskih parlamentarnih izbora izazvali su dvojake reakcije. U prvi mah, izražavano je zadovoljstvo što su stranke, kako se nazivaju, demokratskog bloka, osvojile dovoljan broj mandata za sastav nove vlade. Međutim, s druge strane, uslijedila su i upozorenja kako su u Srbiji zapravo većinu glasova dobili zagovornici tvrde opcije, te da bi takav odnos političkih snaga zemlju mogao odvesti u razdoblje nestabilnosti
Problem bi, međutim, mogla biti i borba za mjesto srbijanskog premijera. Prema izbornim rezultatima, to mjesto trebalo bi pripasti demokratima aktualnog srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Međutim, vlada se ne može sastaviti bez političke grupacije koju predvodi sadašnji premijer Vojislav Koštunica. Nije nemoguće da on zadržavanje premijerske pozicije postavi kao uvjet svog sudjelovanja u toj koaliciji.
Međutim, s Koštunicom na čelu, nova srbijanska vlada teško bi se mogla nazvati proeuropskom i demokratskom. Nemali je broj analitičara koji njegovu politiku označavaju „nacionalističkom“. Upozoravaju da bi mogao nastaviti s potezima koji bi mogli biti destruktivni kada je riječ o Kosovu ili o suradnji s Haaškim sudom. K tomu, matematički gledano, Koštunica bi zajedno s radikalima mogao sastaviti vlast, iako takva opcija nije izgledna jer bi Srbiju odvela u izolaciju. No, ta činjenica mu ipak otvara relativno širok manevarski prostor za pregovore.
Imajući i te činjenice u vidu, može se reći da su i novi parlamentarni izbori u Srbiji rezultirali starim odnosom snaga. Velikosrpska, ekstremna opcija, iako neće formirati vlast, još je odveć snažna za jednu uređenu demokratsku zemlju. Nasuprot njima, tzv. demokratski blok prisiljen je sastavljati vladu s Koštunicom koji ipak tamo zapravo ne spada. Jedini iskorak dogodio se ulaskom u parlament stranaka G17 Plus te LDP-om koji su raskrstili s politikom koja je dovodila Srbiju u sukob sa susjedima i međunarodnom zajednicom.
Pozitivna je također i činjenica da su, temeljem novog zakona, u parlament ušle i stranke manjina, a važno je da će i tamošnji Hrvati napokon imati svog zastupnika. No, unatoč tim pomacima, gledano u cjelini, izbori u Srbiji nisu stubokom promijenili odnos političkih snaga. A upravo to je nužno kako bi nova vlada napravila potpuni otklon od politike koja se oslanja na nedavnu prošlost, a koja je donijela toliko zla toj zemlji i pogotovo njezinim susjedima.