Gordana Logar Kad je pre jedno dve godine predsednik Buš, pokušavajući da bar malo ublaži svoje nimalo ljubazne, još manje opuštene, a najmanje poštovanjem ispunjene odnose s novinarima koji prate sve što se dešava u Beloj kući, podsetio ih je „da bi mogli bar malo da pokažu razumevanja za njega i njegovu politiku, jer ako u ekonomiji nešto dobro stoji onda je to sigurno izdavačka delatnost i to zahvaljujući knjigama o onome što radim“.

Gordana Logar Kad je pre jedno dve godine predsednik Buš, pokušavajući da bar malo ublaži svoje nimalo ljubazne, još manje opuštene, a najmanje poštovanjem ispunjene odnose s novinarima koji prate sve što se dešava u Beloj kući, podsetio ih je „da bi mogli bar malo da pokažu razumevanja za njega i njegovu politiku, jer ako u ekonomiji nešto dobro stoji onda je to sigurno izdavačka delatnost i to zahvaljujući knjigama o onome što radim“. Bilo je to vreme u kojem je rat u Iraku još možda izgledao „popravljiv“, a broj izginulih američkih mladića i devojaka u uniformi neuporedivo niži.
U međuvremenu, broj knjiga koje izlaze na tako reći dnevne teme, ali nimalo površnog manira, stila, još manje izrazito izražene pristrasnosti, sve je više. Moglo bi se čak reći da je rat knjigama, koji je pre pet godina počeo i bio prilično izjednačen između autora konzervativnog pogleda na svet i onih drugih, ovog puta u debalansu. Osim novinara-komentatora, zvezde Fox njuza Bila O’ Rejlija koji je neumorni borac za očuvanje najtradicionalnijih, najpoštenijih (njegove odrednice) i najsvetijih konzervativnih ideja koji uz to razume da je neophodno polagati živote mladih Amerikanaca u korist srećne, demokratske, budućnosti drugih naroda širom sveta, sve manje je autora njegovog pogleda na svet. Popularnost mu ne opada delimično zbog populističkog stila, ali i zbog ne malog broja istomišljenika. Nema, međutim, znakova da je na svoju stranu uspeo da privuče čitalaštvo koje drugačije misli. Autorka konzervativnih ideja En Kolter prošla je mnogo gore upotrebljavajući agresivnost i služeći se niskim udarcima na račun neistomišljenika.
Na suprotnoj stani je sve veći broj dela koja su i po više od 40 nedelja na listi bestselera Njujork tajmsa, jednoj od onih koja nikada nije dovođena u sumnju i od čitalaca za koje je ovaj dnevnik „previše liberalan“. Na izvestan način, za svakodnevnog čitaoca Njujork tajmsa koji se ne pretplaćuje na „Buk of rivju“, nedeljno izdanje lista s bestseler rejtingom za knjige u tvrdom i mekom povezu, za one koje su „lepa literatura“ i one koje su esejistika (uz obaveznu informaciju o ceni) svojevrsni je ritual koji se veoma brzo ovaploti u podzemnoj železnici svakog velikog grada. Bila gužva, stajali ili sedeli, uvek ima dovoljno prostora za čitanje bar dve-tri stranice, ponekad malo oslonjeni na leđa saputnika koji takođe najčešće drži čak istu knjigu. Ovih dana je čak petnaestak dela uglednih autora, novinara, političara, istoričara, sociologa na bestseler listi i sve su na svoj način kritika današnje Amerike, politike republikanaca, predsednika Buša lično i trendova u konzervativnoj misli, uključujući i liberalističku ekonomiju gde tržište „samo od sebe radi zahvaljujući preduzetništvu i privatnoj inicijativi“.
Kako stvari ipak u tom smislu nisu uvek ružičaste, u vreme globalne ekonomije raste interesovanje za neka evropska kretanja gde se sa zaprepašćenjem otkriva da je „čak 53 odsto francuske ekonomije državno“. Ipak, ubedljivo najpopularniji autor sada je novinar Vašington posta Bob Vudvord s najnovijom knjigom o sadašnjoj američkoj politici „Stanje poricanja“. Zatim „Fijasko“ Tomasa Riksa, „Konzervativci bez savesti“ Džona Dina, „Najveća priča koja je ikada dobro prodata“ Frenka Ričca, novinara Njujork tajmsa, ali i mnoge druge. Svakako je najzanimljivije što se kod ovih autora veoma retko može naći bilo koji redak senzacionalizma, neosnovanih optužbi, spekulacija, ili tumačenja zasnovanih na odsustvu činjenica.
I bez obzira na to kako ih koji kritičar prihvata, koliko osporava prilaze i pogled na svet, po pravilu ne potcenjuje samo delo, niti autora. „Ideološki rat knjigama“ zbog toga ne spada u vrstu pojave ili literature koja se zaobilazi. Ozbiljnost argumentacije, proverene činjenice, rad na knjizi koji je lišen svake površnosti sa stilom koji ne pretenduje da „zaseni prostotu“, već je izrazito u funkciji pridobijanja čitalaca svojom jednostavnošću, sigurno doprinosi ne samo mestu na bestseler listi, već i na tome da se knjige čitaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari