Lajčakove mjere

Propašću pregovora o reformi policije, koja je zapravo uvertira u temeljitu reformu Daytonskoga ustava, Bosna i Hercegovina je propustila priliku ući u, kako je to ovih dana u jednom intervjuu rekao njemački veleposlanik u BIH Michael Schmunk, „predsoblje Europske unije“. I ne samo to, ušla je u ozbiljnu političku krizu, koja, uz već poslovično nesuglasje domaćih političkih lidera, uključuje i žestoki sukob premijera Republike Srpske Milorada Dodika i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BIH Miroslava Lajčaka.
Razočaran propašću pregovora, koji se dogodio iako su čelnici vladajućih stranaka do zadnjeg trenutka stvarali privid da će dogovor o reformi ipak biti postignut te učestalim opstrukcijama rada Vijeća ministara BIH, Lajčak je posegnuo za svojim prilično širokim ovlastima te donio izmjene zakona temeljem kojih Vijeće ministara odluke može donositi običnom većinom, uz uvjet da ta većina uključuje barem po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Time je prekinuta praksa da ministri iz reda jednog od triju konstitutivnih naroda nedolaženjem na sjednice onemoguće usvajanje odluke koja im nije po volji, koju je vodstvo RS koristilo kao oblik entitetskoga glasovanja.
Lajčakovo posezanje za posebnim ovlastima dodatno je podiglo temperaturu u RS, koji je već ranije najavio povlačenje svojih predstavnika iz državnih institucija, pa je visoki predstavnik podsjetio da ima spremne i druge mjere. Okršaj Lajčaka i Dodika se, dakle, nastavlja.
Tračak nade da bi razvoj događaja mogao poprimiti drukčiji smjer daje deklaracija o reformi policije, koju su u Mostaru potpisali čelnikci šest parlamentarnih stranaka. No, Lajčak je mostarsku deklaraciju primio s oprezom, rekavši da ne bi želio davati preuranjene komentare, što je zapravo posve razumljivo. Ne samo zbog toga što ni raniji načelni dogovori, čak i po cijenu toga da BIH ostane ispred predsoblja EU, nisu pretočeni u odgovarajuće odluke Vijeća ministara i parlamenta, nego još više zbog izjave Milorada Dodika, dane nakon potpisivanja deklaracije, da „jedinstvena policijska struktura BIH mora odražavati ustavnu strukturu zemlje“. A sadašnja ustavna struktura uključuje i entitetsko glasovanje, koje je u nekoj mjeri Lajčak upravo srušio zakonskom izmjenom koju Dodik ne prihvaća.