Zdravstvena inspekcija je tokom prošle godine donela rešenja o zabrani rada na određeno vreme i iz različitih razloga za 165 ordinacija i 37 zdravstvenih ustanova u privatnoj praksi. Kod državnih, takva mera preduzeta je u slučaju 43 ustanove i ambulante.
Ove brojke ukazuju da je zdravstvena inspekcija tokom prošle godine bila i te kako aktivna.

Zdravstvena inspekcija je tokom prošle godine donela rešenja o zabrani rada na određeno vreme i iz različitih razloga za 165 ordinacija i 37 zdravstvenih ustanova u privatnoj praksi. Kod državnih, takva mera preduzeta je u slučaju 43 ustanove i ambulante.
Ove brojke ukazuju da je zdravstvena inspekcija tokom prošle godine bila i te kako aktivna. Ipak, koliko god da ima inspektora, oni ne mogu svakodnevno proveravati sve ustanove, ordinacije i ambulante. Čini se da upravo zbog toga mnogi računaju da neće biti otkriveni u kršenju zakona, te da mnogi pacijenti iz istog razloga ćute, iako bi imali pravo da budu nezadovoljni.
Od ukupnog broja redovnih nadzora (3.304) i onih po prijavi (1.665) u državnom sektoru kažnjeno je zabranom rada samo 43, dok su među privatnicima – koji su imali 2.407 redovnih i 505 nadzora po prijavi – kažnjene ukupno 202 ustanove.
Iako se čine malim, te brojke nikako nisu za potcenjivanje, jer svaka nepravilnost može da dovede do neželjenog ishoda. Ne tako davno, mala Anja Grahovac preminula je nakon operacije katarakte, najverovatnije usled lekarske greške do koje ne bi došlo da nije bilo kršenja zakona. Javnosti su poznati još neki slični slučajevi. Može se samo nagađati koliko je onih za koje se ne zna.
Specijalističke ordinacije nikako ne bi smele da obavljaju usluge koje su dozvoljene bolnicama. Međutim, nije tajna da neke od njih to rade. Nisu retke ni greške lekara u državnim ustanovama. Posao inspekcije je da ih otkrije i dokaže. Najčešće se otkrivaju putem prijava građana. Važno je znati da inspekcija proverava i anonimne prijave.
Sudeći po broju prijava upućenih protiv privatnika (505) i državnog sektora (1.665), građani su više nezadovoljni uslugama državnih zdravstvenih ustanova. Ipak, izgleda da većina njih nije osnovana, ili bar nedovoljno potkrepljena dokazima, jer je u 2007. kažnjeno mnogo više privatnih nego državnih ustanova. Kada utvrdi da je prekršen zakon, zdravstvena inspekcija podnosi krivične prijave protiv prekršilaca. Tako su prošle godine Okružnom javnom tužilaštvu podnete 22 krivične prijave i 335 zahteva za sprovođenje prekršajnog postupka. Inspekcijski zahtevi su rigorozni i ne dozvoljavaju nikakve propuste.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari