– Nije prirodno da između Podgorice i Beograda ne postoji medijska, svestrana komunikacija, što dokazuje da smo i dalje društvo puno anomalija – ocijenio je sociolog kulture Ratko Božović.
On je rekao da se „stalno govori o neophodnosti komunikacije, zbog čijeg smo izostanka kroz istoriju i nastradali, ali da smo opet u nevolji da je ostvarimo bar onoliko koliko je donedavno postojala“.

– Nije prirodno da između Podgorice i Beograda ne postoji medijska, svestrana komunikacija, što dokazuje da smo i dalje društvo puno anomalija – ocijenio je sociolog kulture Ratko Božović.
On je rekao da se „stalno govori o neophodnosti komunikacije, zbog čijeg smo izostanka kroz istoriju i nastradali, ali da smo opet u nevolji da je ostvarimo bar onoliko koliko je donedavno postojala“.
– Živim u centru Beograda i ne mogu da dobijem podgoričke novine, crnogorsku štampu, ne mogu da pročitam ni sopstvenu kolumnu koju nedjeljno objavljujem – rekao je Božović.
On je takvo stanje ocijenio „apsurdnim“, navodeći da je to indikator pogoršane komunikacije i remećenje normalne medijske slike koja bi trebalo da bude dostupna. Božović smatra da razlozi takve „nekomunikacije“ proističu iz „logike političkog društva, ili političke kulture koja je naslijeđena u stilu za i protiv, mi ili oni“.
– U prvom licu množine, gdje nema pojedinca, građanina, razumijevanja za sve ono što su moguće razlike, imamo političku kulturu u kojoj, ako nijesi kao mi, onda si sporan – navodi Božović.
To je stara matrica, smatra on, u kojoj se dijele ideološke ili političke, ili svake druge razlike, kao one koje ne idu ka približavanju, već ka distanci i udaljavanju.
– To je veliki problem naše političke kulture u čijoj balkanskoj poremećenosti vlada matrica koja označava razliku između pozicije i onog koji misli različito od politički odobrenog mišljenja – rekao je Božović.
Opisujući građanina u Crnoj Gori koji prolazi kroz proces tranzicije, Božović je rekao da se pojedinac nalazi „negdje između budućnosti koja se ne nazire jasno i prošlosti koja još svoje otrovne plodove nudi kao sadašnjost“.
– Ma koliko vjerujemo da smo odmakli od onoga što je bilo do sada, naša tranzicija je više u znaku prošlosti nego budućnosti – rekao je on.
Trajna stanja koja ometaju tranziciju kao radikalnu promjenu je, smatra Božović, tradicionalizam, nanosi onog što je bilo u prošlosti, „ne kao vrijednost, već ono čega se treba odreći“.
– Druga dimenzija se tiče našeg autokratskog duha. Zbog duha strančarenja i interesa još nijesmo stigli do pojedinca, civilnog društva i građanske svijesti – ocjenjuje Božović. On navodi da i u Crnoj Gori i u Srbiji „vlada stranački interes, parcijalnost, a ne uvid u cjelinu i ono što je pozicija slobodnog građanina koji adekvatno participira u političkoj ravni“.
– Ideološke matrice u komunikaciji i političkoj kulturi odveć su prisutne da bismo imali otvoren horizont ka budućnosti, prema onome što bi trebalo da dođe kako bismo stigli do Evrope i svijeta – zaključio je Božović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari