Reis ul-ulema Mustafa ef. Cerić obratio se učesnicima međunarodne konferencije Islam u Evropi u Beču, ukazujući na probleme s kojima se susreću muslimani na Starom kontinentu i na odgovornost evropskih vlada u vezi s tim, a osvrnu se i na položaj Bosne i Hercegovine i muslimana u njoj, iznoseći ocjene koje privlače posebnu pažnju.
Reis ul-ulema Mustafa ef. Cerić obratio se učesnicima međunarodne konferencije Islam u Evropi u Beču, ukazujući na probleme s kojima se susreću muslimani na Starom kontinentu i na odgovornost evropskih vlada u vezi s tim, a osvrnu se i na položaj Bosne i Hercegovine i muslimana u njoj, iznoseći ocjene koje privlače posebnu pažnju.
„Očito je da jedino bosanski muslimani trebaju da dijele svoju zemlju, svoju političku vlast i svoju budućnost sa onima koji su učinili genocid protiv njih (…) Samo je za bosanske muslimane obaveza da se pomire s onima koji su počinili genocid protiv njih – rekao je Rejs.“
Ovakva formulacija („srpsko etničko čišćenje“) nosi opasnost da bude shvaćena kao uopštavanje odgovornosti za najteže zločine. Na toj liniji je i stav o obavezi pomirenja i dijeljenja zemlje s onima koji su počinili genocid. Mada se ef. Cerić potom odlučno zalaže za toleranciju, ovako sročena misao kao da navodi na distanciranje od Srba uopšte. Takvom utisku posebno mogu doprinijeti sljedeće reisove rečenice:
„Sada je sasvim jasno da su sve etničke i nacionalne grupe bivše Jugoslavije – Slovenci, Hrvati, Makedonci, Crnogorci i uskoro Albanci – ostvarili ekskluzivno pravo na matičnu zemlju i nacionalnu državu. Očito je da jedino država Bosna i Hercegovina, gdje su muslimani većina, treba da ima tri predsjednika, plemenski, a ne građanski ustav, te policiju podijeljenu po etničkim osnovama.“
Iz izvještaja se ne vidi da li je ef. Cerić govorio i o relaciji Srbi – država. No, bitnije je reisovo upozorenje da su svi narodi što su činili bivšu Jugoslaviju dobili „matične zemlje“ i „nacionalne države“ a muslimanska većina u BIH nije. Pravo na matičnu zemlju je neosporno. Pri tom valja podsjetiti da je ovo matična zemlja i bh. Srba i Hrvata, da njihove matične zemlje nisu Srbija i Hrvatska, dakle, nisu oni ovdje manjinske, već matične grupacije. Prema tome, bilo bi dobro da reis pojasni da li on smatra da je BIH prvenstveno matična zemlja Bošnjaka ili se, čak, zalaže, da „bosanski muslimani“ dobiju svoju matičnu zemlju, a Bošnjaci nacionalnu državu?
Ukazivanje da su svi osim „bosanskih muslimana“ dobili ekskluzivno nacionalne države može samo radovati hegemoniste i separatiste na sve tri strane.
Frustracija među svima onima što se osjećaju Bosancima i Hercegovcima nakon presude Međunarodnog suda pravde, vidno je izražena kod Bošnjaka i neposredno utiče na politička ponašanja vrhova političkih stranaka koje se oslanjaju na bošnjačku izbornu bazu. Srebrenica se našla u središtu tih novih političkih nastojanja koja su, eto, dovela do rezolucije kojom se traži njeno izmještanje van RS.
Dobro je što se zbog srebreničke tragedije i presude MSP, koja govori o genocidu, vrši moralni i politički pritisak na vlasti u Srbiji i RS. Dobro je što se iznuđuje da Srebrenici bude posvećena posebno ekonomsko-socijalna pažnja.
Ali, nije dobro što su se Srbi i Bošnjaci potpuno podijelili u srebreničkoj skupštini. Nije dobro poticati otpor prema Bošnjacima i hrabriti one što tvrde da se zajedno više ne može, i na toj osnovi grade svoje političke i ustavne opcije.
Reis u Beču, u vezi s tim, kaže: „Bosanski muslimani su uznemireni činjenicom da određeni krugovi u međunarodnoj zajednici nastoje da izoliraju bošnjačko državno i političko vođstvo zato što traže da se uklone posljedice genocida“. Lideri SBIH i SDA smatraju da presuda MSP mora dobiti svoj politički izraz, sa direktnim odrazom na buduće uređenje BIH. To se može desiti samo ako Savjet bezbjednosti, ili SAD i EU, zauzmu takav stav. No, ono što je sigurno to je da se međunarodnim autoritetima neće svidjeti politika koja bi, polazeći od statusa žrtve, tražila privilegije za jednu nacionalnu grupaciju. Bosanskohercegovački i bošnjački je interes da suverenitet sa nacionalno-vjerskih grupacija pređe na državu i građanina, ali s punim garancijama ravnopravnosti za svakog građanina, posebno uključivši nacionalni i vjerski aspekt zaštite ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.