Ovih dana dobili smo informaciju da ste zauzeli stav da ubuduće dužnost sudije porotnika ne mogu obavljati lica starija od 69 godina. Istina, taj uslov nije naveden u Konkursu za izbor sudija porotnika, ali je saopšten usmeno svim dosadašnjim porotnicima starijim od 69 godina.
Gerontološko društvo Srbije, koje iduće godine obeležava 35 godina postojanja i rada, zaduženo za brigu o starima i unapređenje njihovog kvaliteta života, oseća obavezu da reaguje na ovakav diskriminatorski stav kada su u pitanju starije osobe u Srbiji.

Ovih dana dobili smo informaciju da ste zauzeli stav da ubuduće dužnost sudije porotnika ne mogu obavljati lica starija od 69 godina. Istina, taj uslov nije naveden u Konkursu za izbor sudija porotnika, ali je saopšten usmeno svim dosadašnjim porotnicima starijim od 69 godina.
Gerontološko društvo Srbije, koje iduće godine obeležava 35 godina postojanja i rada, zaduženo za brigu o starima i unapređenje njihovog kvaliteta života, oseća obavezu da reaguje na ovakav diskriminatorski stav kada su u pitanju starije osobe u Srbiji. Dužni smo, najpre, da vas podsetimo na činjenicu da starija lica kod nas (starija od 65 godina) u visokom procentu participiraju u strukturi stanovništva, ali da ona predstavljaju vrlo heterogenu grupaciju u pogledu zdravstvenog stanja i intelektualnih mogućnosti, te da su stoga sve generalizacije vezane za njihovu nesposobnost za rad sa društvene i stručne tačke gledišta neopravdane i veoma štetne.
Mi ćemo se lako složiti kada kažete da mnoge osobe starije od 69 godina nisu u stanju da obavljaju dužnost sudije porotnika (što je dobrim delom istina ako imamo u vidu sadašnju strukturu porotnika). Ali, očekujemo da se složite sa našom tvrdnjom da ni svi mlađi ljudi nisu pogodni da obavljaju ovu dužnost i da su starije osobe u nekim slučajevima čak u prednosti s obzirom na njihovo životno iskustvo, zrelost, a pogotovo stručnost. Ako još negde postoje rezerve u vezi sa stvaralačkim sposobnostima starijih lica, onda je to prvenstveno posledica predrasuda. Ono čega se najviše bojimo i čemu moramo da se suprotstavimo su upravo predrasude o starijim sugrađanima koje kao što znamo žive u mnogim sredinama i ispoljavaju se kroz mišljenje da su sva starija lica nemoćna i socijalno zavisna i da je institucionalna zaštita (smeštaj u domove) za njih najbolje rešenje.
Osećamo potrebu da vas upoznamo sa još jednom činjenicom. Onemogućavanje starijim osobama da budu sudije-porotnici direktno je u suprotnosti sa stavom sadržanim u „Nacionalnoj strategiji o starenju“ koju je septembra 2006. usvojila Vlada Srbije. U dokumentu se naročito potencira potreba da se starije osobe više angažuju u društvenom životu i da se briga društva za stare usmeri na oslobađanje radnih potencijala ovih osoba, i da se umesto izolacije, marginalizacije i izopštavanja mnogo više učini na njihovoj integraciji u društvo, zbog toga što se nikako ne može staviti znak jednakosti između starosti i nesposobnosti.
Ne smemo izgubiti iz vida ni činjenicu da u Beogradu imamo 21,6 odsto starijih od 60 godina, što znači da je naš glavni grad po demografskim kriterijumima ušao u stadijum duboke demografske starosti. U svim razvijenijim evropskim zemljama starijim osobama omogućuje se da budu aktivne i da svoje znanje i mudrost stave u funkciju razvoja društva, da budu korisni članovi zajednice, a ne njen teret.
Da zaključimo. Gerontolozi danas s pravom ističu da je životni vek ljudi sve duži i da svako, pa i „treće doba“, ima svoje vrednosti koje treba poštovati. Imajući upravo to u vidu Svetska zdravstvena organizacija proglasila je godinu 1999. za godinu starih i u svojoj Deklaraciji kao osnovni cilj istakla potrebu da se uporedo sa produžetkom života poboljšava i kvalitet života. Ova ideja se u stručnim krugovima artikuliše kao krilatica „ne treba samo godine dodati životu, nego i život godinama“.
Nadamo se da smo ovim dopisom dali bar mali doprinos boljem razumevanju naše starije populacije u jednom teškom vremenu. Očekujemo da vi kao Visoki savet pravosuđa Srbije prihvatite naše stavove, koji nisu inspirisani samo idejama humanizma, već imaju duboko savremeno naučno i evropsko utemeljenje. Ukoliko pak ostanete na kriterijumima godina života kao krucijalnom faktoru pri izboru sudija-porotnika, uvereni smo da ćete mnogo pogrešiti, izgubićete nemali broj dragocenih saradnika i istovremeno odstupiti od savremenih evropskih standarda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari