Prof. dr Zoran Ivošević Narodna skupština, na predlog odbora nadležnog za ustavna pitanja, može doneti odluku o suspenziji Zaštitnika građana, odnosno njegovog zamenika ako je protiv njega određen pritvor ili ako je nepravnosnažnom presudom osuđen za krivično delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje funkcije.

Prof. dr Zoran Ivošević Narodna skupština, na predlog odbora nadležnog za ustavna pitanja, može doneti odluku o suspenziji Zaštitnika građana, odnosno njegovog zamenika ako je protiv njega određen pritvor ili ako je nepravnosnažnom presudom osuđen za krivično delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje funkcije.
Zaštitnik građana pokreće postupak zaštite po pritužbi ili po sopstvenoj inicijativi. On to čini tek pošto budu iscrpljena sva pravna sredstva u postupku pred nadležnim organom, odnosno organizacijom. Pre toga – samo ako podnosiocu pritužbe preti nenadoknadiva šteta ili ako se pritužba odnosi na povredu principa dobre uprave (a naročito, nekorektan odnos službenog lica), na neblagovremen rad ili na kršenja pravila etičkog ponašanja. Anonimne pritužbe ne uzimaju se u razmatranje, ali ako sadrže osnove za postupanje, Zaštitnik građana može pokrenuti postupak po sopstvenoj inicijativi.
Pritužba se podnosi u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, bez plaćanja takse ili druge naknade. Ona treba da sadrži: naziv organa, odnosno organizacije, opis povrede, činjenice i dokaze, podatke o tome koja su pravna sredstva iskorišćena, podatke o podnosiocu. Krajnji rok za njeno podnošenje je – godina dana od izvršene povrede prava, odnosno poslednjeg činjenja ili nečinjenja kojim se vrši povreda prava.
Građanin može da računa na besplatnu stručnu pomoć pri sastavljanju pritužbe.
Zaštitnik građana dužan je da razmotri svaku pritužbu za koju je nadležan, ako nije preuranjena, neblagovremena, anonimna ili neuredna (pri čemu se urednost ocenjuje tek po isteku roka za otklanjanje nedostataka). Onaj na koga se pritužba odnosi dužan je da odgovori na sve zahteve Zaštitnika građana, kao i da mu dostavi sve tražene informacije i spise u roku koji odredi u rasponu od 15 do 60 dana.
Pošto prouči predmet pritužbe i razjasni sve važne činjenice i okolnosti, Zaštitnik građana može obavestiti pritužioca da je njegova pritužba neosnovana ili da u radu organa, odnosno organizacije postoje nedostaci. U prvom slučaju, postupak po pritužbi odmah se okončava. U drugom slučaju, Zaštitnik građana nalaže organu, odnosno organizaciji da uočene nedostatke u određenom roku otkloni. Ukoliko budu otklonjeni, Zaštitnik građana o tome obaveštava podnosioca pritužbe, pa ako se ovaj u narednom roku od 15 dana izjasni da je zadovoljan, ili se uopšte ne izjasni, postupak zaštite se obustavlja. Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Zaštitnik građana upućuje organu, odnosno organizaciji preporuku o tome kako nedostatak može biti otklonjen. Rok za postupanje po preporuci je 60 dana, a kad postoji opasnost da pravo, odnosno sloboda bude trajno i znatno oštećeno – može biti i kraći, ali ne ispod granice od 15 dana.
Ako po preporuci bude postupljeno, postupak zaštite se okončava. Ako po preporuci ne bude postupljeno, Zaštitnik građana o tome obaveštava javnost, Narodnu skupštinu i Vladu, a može preporučiti i utvrđivanje odgovornosti funkcionera koji rukovodi organom ili organizacijom. Ova pravila važe i kad Zaštitnik građana postupa po sopstvenoj inicijativi.
Zaštitnik građana može delovati i preventivno, pružanjem dobrih usluga, posredovanjem, kao i davanjem saveta i mišljenja o pitanjima iz njegove nadležnosti. Zaštitnik građana podnosi Narodnoj skupštini godišnji izveštaj o radu, a može podnositi i posebne izveštaje ako za to postoji potreba.
Stručne i administrativne poslove za Zaštitnika građana obavlja Stručna služba, na čijem čelu je generalni sekretar. Ona treba da bude obrazovana u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu opšteg akta o njenoj organizaciji.
Zaštitnik građana o kome je reč, bavi se zaštitom prava u okviru nadležnosti Republike. Zaštitom prava u okviru nadležnosti autonomne pokrajine bavi se Ombudsman AP Vojvodine. Zaštitom prava u okviru nadležnosti lokalne samouprave, bavi se zaštitnik prava u opštini ili gradu. Među zaštitnicima prava na različitim nivoima, ne postoji odnos hijerarhije, odnosno subordinacije, već odnos saradnje.
Ovo su osnovni principi po kojima Zaštitnik građana treba da radi. Pošto je principe lakše postaviti nego primeniti, ostaje teži deo posla – implementacija zakona koji je ovaj organ uveo u naš pravni sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari