prof. dr Zoran Ivošević Parlamentarni i predsednički izbori u Srbiji su, zbog nestabilnog političkog tla, sve učestaliji. Zato se u javnosti sve češće pominje Republička izborna komisija, koju novinari skraćeno zovu – RIK. O onome što ta komisija „u sezoni izbora“ čini dosta se govori i piše, ali nema dovoljno informacija o njoj samoj.

prof. dr Zoran Ivošević Parlamentarni i predsednički izbori u Srbiji su, zbog nestabilnog političkog tla, sve učestaliji. Zato se u javnosti sve češće pominje Republička izborna komisija, koju novinari skraćeno zovu – RIK. O onome što ta komisija „u sezoni izbora“ čini dosta se govori i piše, ali nema dovoljno informacija o njoj samoj. Ovaj tekst hoće da se pozabavi baš tim organom.
Prema članu 102. stav 3. Ustava, izbor narodnih poslanika uređuje se zakonom. Taj zakon ustanovljava i Republičku izbornu komisiju, određujući njen sastav i nadležnost u sprovođenju izbora i zaštitu izbornog prava. Zakon o izboru narodnih poslanika shodno se primenjuje i na izbor predsednika Republika, ako Zakonom o izboru šefa države nije drukčije određeno. U pogledu organa koji sprovodi sve izbore, drukčijih odredaba nema.
Republička izborna komisija je samostalna i nezavisna u radu, a postupa po zakonu i propisima donetim na osnovu zakona. Uslove za njen rad obezbeđuje Narodna skupština.
1. Komisija radi u stalnom i proširenom sastavu, a odlučuje većinom glasova.
Stalni sastav čine predsednik i šesnaest članova, koje imenuje Narodna skupština, na predlog poslaničkih grupa. Njihov mandat traje četiri godine. Nijedna politička stranka, stranačka koalicija ili druga politička organizacija ne može imati više od polovine članova stalnog sastava.
U prošireni sastav ulazi po jedan predstavnik podnosioca izborne liste, a njegov mandat traje od utvrđivanja tog sastava do završetka izbora. Komisija je dužna da u roku od 48 časova od proglašenja izborne liste, odluči da li predstavnik liste ispunjava uslove za članstvo u proširenom sastavu, kako bi u roku od naredna 24 časa ušao u njegov sastav.
2. U sprovođenju izbora, Republička izborna komisija: vodi računa o njihovom zakonitom odvijanju; prati primenu i daje objašnjenja u vezi sa primenom izbornog zakona; utvrđuje jedinstvene standarde za izborni materijal; propisuje obrasce i pravila za sprovođenje izbornih radnji; propisuje način kontrole u sprečavanju dvostrukog ili višestrukog glasanja; određuje i oglašava biračka mesta; utvrđuje broj glasačkih listića i predaje ih biračkim odborima; određuje izborne akte koji joj se dostavljaju; utvrđuje ispravnost izborne liste i proglašava je; proglašava zbirnu izbornu listu; određuje način čuvanja izbornog materijala i rukovanja tim materijalom, utvrđuje broj mandata koji pripadaju svakoj izbornoj listi; podnosi izveštaj Narodnoj skupštini o sprovedenim izborima; dostavlja podatke organima nadležnim za njihovu statističku obradu, donosi poslovnik o svom radu; obavlja druge poslove predviđene zakonom.
3. U zaštiti izbornog prava, Republička izborna komisija obaveštava birače o njihovim izbornim pravima i načinu zaštite tih prava i odlučuje o prigovorima protiv odluka, radnji i propusta biračkih odbora.
Obaveštenja se pružaju u službenom glasilu ili sredstvima javnog informisanja.
Prigovor može podneti svaki birač, kandidat ili podnosilac izborne liste, u roku od 24 sata od časa donošenja odluke, preduzete radnje ili učinjenog propusta.
Komisija je dužna da o prigovoru odluči u roku od 48 časova od njegovog prijema i da odluku odmah dostavi podnosiocu. Ako prigovor usvoji, pobijana odluka ili radnja se poništavaju. Ako o prigovoru ne odluči u predviđenom roku, smatra se da je prigovor usvojen.
4. Sa stanovišta Zakona o izboru narodnih poslanika, stanje u Republičkoj izbornoj komisiji je redovno. Ali, ono mora biti redovno i sa stanovišta drugih propisa. A nije. Predsednik Komisije je sudija Vrhovnog suda, što je protivno odredbi člana 27. stav 1. Zakona o sudijama, koja zabranjuje sudiji da se bavi „bilo kojim javnim ili privatnim plaćenim poslom“. Rad u Republičkoj izbornoj komisiji je eminentno javni posao, i to ne treba dokazivati. To je i plaćeni posao, a kad je reč o predsedniku, moglo bi se reći i preplaćen, jer su njegova mesečna primanja veća od mesečne plate predsednika Vrhovnog suda.
Pošto je obavljanje drugih zakonom utvrđenih javnih funkcija nespojivo sa sudijskom funkcijom i po članu 152. stav 4. Ustava, učešće sudije Vrhovnog suda u radu Komisije utiče na validnost njenih akata (utoliko više što taj sud odlučuje i o žalbama protiv akata komisije).
Dosad ovaj razlog niko nije upotrebio u postupku pobijanja akata Republičke izborne komisije, ali to ne znači da će tako i ostati. Zato ovu manu u sastavu Komisije valja otkloniti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari