"Tiršova" je deo istorije arhitekture 1Foto: www.tirsova.rs

Sa zaprepašćenjem i ogorčenošću čuo sam da gradske vlasti nameravaju da izmeste Dečiju kliniku iz Tiršove ulice i potpuno razumem stav Upravnog odbora klinike i njegovog predsednika prof. Šćepanovića.

To ne bi smelo da se desi iz dva ključna razloga. Prvi je istorija te klinike koja je neposredno vezana i za istoriju pedijatrije u Srbiji.

Prvi školovani pedijatar u Srbiji bio je profesor dr Franc Gröer, Slovenac i jedan od istaknutih saradnika bečke pedijatrijske škole profesora dr Pirqueta. On je svoj život i rad posvetio srpskoj deci. Klinika ja osnovana 1924. godine, a počela je sa radom 1925. godine. Posle njega na čelu katedre za pedijatriju dolazi profesor Matija Ambrožić, takođe đak bečke pedijatrijske škole. Njegova ideja bila je da se objedine kurativna, preventivna i socijalna pedijatrija. Posledica realizacije ove, za to doba posve originalne ideje, bilo je obezbeđivanje svestranog fizičkog, psihičkog i socijalnog razvoja dece u Srbiji.

U toku prve tri godine rada, Dečja klinika je bila smeštena u privatnoj zgradi u Ulici kneza Miloša i raspolagala je sa četiri prostorije, u koje su bile smeštene: dečja ambulanta, laboratorija i biblioteka. Ležećih bolesnika nije bilo, a predavanja za studente održavana su u amfiteatrima drugih institucija.

Zauzimanjem prof. dr Ambrožića, Dečja klinika je 1928. godine dobila svoje nove privremene prostorije u zgradi Zavoda za zdravstvenu zaštitu majke i dece, čiji je upravnik bio sam prof. dr Ambrožić. U toj novoizgrađenoj drvenoj baraci, pored ambulante i tri lekarske sobe za pregled i rendgenom, klinika je raspolagala i sa tri sobe sa 25 kreveta za ležeće bolesnike, kao i učionicom za nastavu. U ambulantnim prostorijama takođe je bio smešten prvi Dečji dispanzer u Beogradu. Već 1930. godine Klinici je bio priključen i Dom materinskog udruženja, izgrađen u Ulici vojvode Milenka.

Prvo odeljenje dečje hirurgije je otvoreno 1924. godine u okviru Opšte državne bolnice. Osnivač ovog odeljenja bio je dr Dimitrije Jovčić, francuski đak, prvi školovani dečji hirurg u Srbiji. Zahvaljujući naporu prof. dr Ambrožića počela je izgradnja nove Dečje klinike sa 180 postelja za bolesnike, od kojih je 80 bilo namenjeno za odeljenje dečje hirurgije. Izgradnja je započeta 4. 10. 1936. godine Kraljevskim ukazom kralja Petra II Karađorđevića i pod najvišom zaštitom Njenog veličanstva kraljice Marije, koja je donirala veliki deo novca za izgradnju klinike.

Izgradnja sadašnje zgrade Klinike u Tiršovoj ulici br. 10 bila je završena 1940. godine po projektu arhitekte Milana Zlokovića, prema do tada najvišim evropskim kriterijumima za dečju bolnicu, a po uzoru na jednu parisku dečju bolnicu. Ovaj objekat je predstavljao najčistiji oblik srpskog modernističkog pokreta i bio jedan od najvažnijih repera beogradske moderne arhitekture. Zbog toga bi, da ima sluha za to ta klinika trebalo da se zove „Univerzitetska klinika – Kraljica Marija“.

Prema tome, zgrada je značajna sa aspekta istorije medicine i sa aspekta istorije arhitekture u Beogradu. Devedesetih godina je umesto terase sa stubovima na krovu klinike izgrađen još jedan sprat, koliko se sećam zahvaljujući novcu Bogoljuba Karića. Time je narušen arhitektonski sklad klinike, ali je ta dogradnja očigledno bila neophodna zbog  manjka kreveta na klinici.

Godine 1991. je voljom tadašnje vlasti dodeljen plac pored klinike, koji su do tada koristili studenti DIF-a. Bila je ideja da se staroj klinici povrati prvobitni izgled a da se pored postojeće klinike izgradi još jedna velika zgrada koja bi značajno uticala na popravljanje dečje zdravstvene zaštite u Srbiji.

Ta ideja je bila i jeste svrsishodna, pogotovu što je klinika u Tiršovoj u međuvremenu značajno opremljena. Interesantno je da je jedan od velikih donatora bila i princeza Katarina Karađorđević.

Ne dirajte kliniku, ona ima sve razloge da ostane tamo gde jeste.

Autor je profesor Medicinskog fakulteta u penziji, bivši predsednik Upravnog odbora dečije klinike

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari