Borka Pavićević Krenuli smo iz Beograda, iz Birčaninove, u osamnaest i trideset, stigli smo u Istru, u Fažanu u ponoć. Nekada je na putu za Pulu tu na rampi kod Fažane stajala vojska, sada kola ulaze na parking do samog pristaništa. Na početku mola uzdignuta žuta tabla na kojoj, čini se, oduvek piše Brijuni.
Borka Pavićević Krenuli smo iz Beograda, iz Birčaninove, u osamnaest i trideset, stigli smo u Istru, u Fažanu u ponoć. Nekada je na putu za Pulu tu na rampi kod Fažane stajala vojska, sada kola ulaze na parking do samog pristaništa. Na početku mola uzdignuta žuta tabla na kojoj, čini se, oduvek piše Brijuni. Levo, pre stupanja na molo, fotografije iz epohe, te šešir Miroslava Krleže, istorijom i vremenima prerađen u simbol. I plakat Kazališta „Ulysses“ Ivo Štivičić i Miroslav Krleža „Pijana noć 1918“ u režiji Lenke Udovički. Predstava se upravo završava, dok gliserom prelazimo na Brijune.
Sasvim je proročka bila ideja da „Ulysses“ bude upravo na Brijunima. I sasvim je prirodno da je kazalište „Ulysses“ upravo tu već sedam godina. „Krleža danas“, festival i skup oko Miroslava Krleže, naravno na Brijunima. Kazalište koje su zasnovali Rade Šerbedžija, Lenka Udovički, te uporni saradnici i prijatelji, kasno u noći sasvim je posebna skupina ljudi, sa malo sna ali koncentrisane energije i uzajamne empatijske snage užižene u cilj bitnosti izgovara paralelne istorije jednoga ogromnoga iskustva koje mnoge tera da se zagrcnu i da ćute, a njih da kažu, da artikulišu, da ospolje, svim teatarskim sredstvima.
Brijuni su toponim ove „Pijane noći 1918“, nekada davne sedamdeset i devete učestvovala sam u „Pijanoj novembarskoj noći 1918“ u Meštrovićevom kašteletu u Splitu, u predstavi što su je kao omaž Krleži radili Ljubiša Ristić i Nada Kokotović, a što je na Bitefu u Beogradu, bilo jedno od onih izvođenja na kome će se ocrtati vremena tadašnja, u dakako, logičnoj konsekvenci sa onim što je bilo između, svih ovih godina do Lenkine „Pijane noći 1918“.
Brijuni ne postoje nigde drugo. Između jednoga sveta koji više ne postoji, a drugi, tranzicioni još nije došao. Oni su apokrifni, neverovatno lepi, pusti, ruševni, svaki pogled je konačan, jer tako šta što je sada, nikada ponovo neće biti. To je jedinstveno mesto gde su pozorište i ljudi koji ga stvaraju jači od svega, za sada. Želim da to bude zauvek, ako je moguće.
„Novemarska noć“ Lenke Udovički je iz središta same stvarnosti, baš kao da bi Krleža sve to tako, i danas rekao. Jednostavno, kao što se to može samo iz ozbiljnog iskustva i intenziteta života u vremenu koje je baš za jake žene bez dogmi, prosto spremne na sve, bez muke i natezanja rediteljka ostvaruje čitav kontekst formiranja nekadašnje Eshaezije, te trenutka u kome će Krleža uzniknuti „Dole Kvaternik“, ili možda „Nad otvorenim grobom tužni zbore“. Dakle uneti svijest u povjest.
To upravo čini i Lenkina predstava i to čini zorno i nadasve prijemčivo, duhovito, ožareno otkrićem da se može, ako se sme, i igrom, i pesmom, i scenom izazvati intenzičan priziv drugosti, na sceni i u publici.
„Čuvajte se pomrčine“, reći će Pukovnik Vesović (Nebojša Glogovac) Miroslavu Krleži (Sreten Mokrović).
A što bi se Lenka Udovički „plašila pomrčine“. Naprotiv, sve je razdanila, i kako je bilo, i što jeste i da smo tu kakvi smo, posle i pre svega, i šta bismo to mogli sa sobom učiniti. Nema te politike koja bi pravdala zločin. Svima nam je muka od svih onih koji su do juče klali, a sada su ti koji arbitriraju i jure u zagrljaj. Sve bi nekako bolje bilo, i to što je bilo, i to što jeste, a tek to što će biti kada bi jedni ka drugima pošli oni čija je to stvarna potreba oduvek bila, pa da kažem ljudska potreba, potreba iz jedne kulture stvarnoga mira, izbora i slobode.
Izloženi i otvoreni u svojoj sigurnosti i u nameri i umeću da ih iznesu, učesnici „Novembarske noći 1918“ na Brijunima, Kazalište Ulysses, pozivaju, nude, iz sve srede kazališne i pozorišne arene, u vremenu sadašnjem, da se dođe, da se priđe, da se vrati, svi drugi, oni bez kojih se ne može biti celim, ni zdravim, ni nacionalnim, ni internacionalnim, ni pojedinačnim, ni jedinstvenim, niti uistinu slobodnim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.