Dio od 26 kilometara pisane građe iz beogradskog Istorijskog arhiva koja čuva obavještajne tajne iz prošlosti država bivše Jugoslavije mogao bi uskoro biti deponiran u glavnom gradu BIH Sarajevu. Nakon međunarodnog sporazuma o sukcesiji, koji su svojedobno ratificirale sve bivše republike SRFJ, predstavnici vlasti novonastalih zemalja i BIH još su 2005.

Dio od 26 kilometara pisane građe iz beogradskog Istorijskog arhiva koja čuva obavještajne tajne iz prošlosti država bivše Jugoslavije mogao bi uskoro biti deponiran u glavnom gradu BIH Sarajevu. Nakon međunarodnog sporazuma o sukcesiji, koji su svojedobno ratificirale sve bivše republike SRFJ, predstavnici vlasti novonastalih zemalja i BIH još su 2005. tražili arhivsku građu iz Srbije. U izjavi za naš list Andrija Rodinis iz Arhiva BIH napominje da je BIH na 300 stranica poslala izvješće u kojem je taksativno navedeno koji ih dio arhivske građe iz bliže i daljnje prošlosti zanima.
Postupak ide presporo, nadamo se da će neki podaci uskoro stići u našu arhivu koja će biti dostupna svim građanima BIH. Dio materijala koji se odnosi na razdoblje iz bivše Kraljevine SHS presnimili smo na negativ. Ostatak tek treba stići, nadam se brzo, ističe naš sugovornik, koji napominje da je prostor za njezino deponiranje već napravljen.
Pitanje sukcesije vrlo je složeno. Za nas je loše to što je u sporazumu o sukcesiji bivšim republikama dana mogućnost da traže originalne dokumente. Potpisali smo ga i sada smo ga dužni poštivati. Ali, dijeljenje zbirki i izuzimanje arhivskih fondova u izravnoj je suprotnosti s principima naše struke, smatra Miladin Milošević, direktor Arhiva Srbije. Političke obavještajne afere, vojne tajne tipa kako su za sigurnosne potrebe Tita građena dva podzemna grada u BIH, Han Pjesak i Konjic, bit će zanimljivo štivo koje će se analizirati kad se beogradski arhiv dopremi. Zanimljivo će biti poglavlje u kojem se opisuje tko je i kako organizirao ulazak skupine hrvatskih emigranata poznatijih pod nazivom „Bugojanska skupina“. Kako su likvidirani? Tajni dokumenti, izvješća koja su obavještajci tijekom burne povijesti SFRJ prikupili na više od 200.000 stranica sadrže detalje tajnih akcija, koji bi demistificirali djelovanje Ozne, a potom i KOS-a.
O kakvoj se značajnoj arhivskoj građi radi najbolje govori podatak da je u dugogodišnjem razdoblju bivše države KOS, a prije toga Ozna, imala veće i jače ovlasti od civilnih obavještajnih struktura kao što su Udba i SDB.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari