dr Dragoljub Petrović Pitanje administrativnih granica aktuelizovano je u Srbiji u vreme krupnog društveno-političkog preloma na smeni dve poslednje decenije XX veka. U tom kolopletu zbivanja vodeće političke snage u Srbiji pokrenule su kampanju o nepravednim („administrativnim“) granicama i nastupale sa tezom o ugroženosti srpskog naroda i o nepravdama koje valja ispraviti.

dr Dragoljub Petrović Pitanje administrativnih granica aktuelizovano je u Srbiji u vreme krupnog društveno-političkog preloma na smeni dve poslednje decenije XX veka. U tom kolopletu zbivanja vodeće političke snage u Srbiji pokrenule su kampanju o nepravednim („administrativnim“) granicama i nastupale sa tezom o ugroženosti srpskog naroda i o nepravdama koje valja ispraviti. Učestalo se tvrdilo da je Srbija u neravnopravnom položaju u odnosu na ostalih pet republika SFRJ.
Granice, one spoljne, utvrđene su i potvrđene mirovnim ugovorima posle II svetskog rata, kada je DFJUGOSLAVIJA odnosno FNRJ dobila svoj definitivni izgled. Ustrojstvo te „druge“ Jugoslavije utvrđeno je prvim Ustavom FNRJ 31. januara 1946. godine. U tom konciznom aktu u 2. članu deklariše se savezna država FNRJ „koju sačinjavaju: Narodna Republika Srbija, Narodna Republika Hrvatska, Narodna Republika Slovenija, Narodna Republika Bosna i Hercegovina, Narodna Republika Makedonija i Narodna Republika Crna Gora. Drugi stav je: „Narodna Republika Srbija ima u svom sastavu Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast.“ A član 12. glasi: „Razgraničenja teritorija narodnih republika vrši Narodna skupština FNRJ. Granice narodne republike ne mogu se menjati bez njenog pristanka.“
U svim potonjim ustavnim dokumentima i političkim aktima zajamčeni su ovi principi, po kojima su republičke granice nepromenljive. Da su federalne članice u određenom smislu suverene, dakle u izvesnom smislu države, jamči i član 9: „Suverenost narodnih republika u sastavu FNRJ ograničena je samo pravima koja su ovim Ustavom data Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.“
Skoro pola veka ta Jugoslavija je funkcionisala u datim okvirima i nikada nije postavljeno pitanje granica bilo koje republike. U poslednjem ustavu SFRJ iz 1974. se navodi: u čl. 5: „Granica između republika može se menjati samo na osnovu njihovog sporazuma, a ako se radi o granici autonomne pokrajine – i na osnovu njene saglasnosti.“
Administrativne granice podrazumevaju oivičavanje administrativnih (upravnih) jedinica kao što su – opštine, srezovi, okruzi itd. Banovine u Kraljevini Jugoslaviji su takođe bile administrativni subjekti, ali bez elemenata državnosti. Federalne države su države ograničenog suvereniteta, ali načelno – države. To pravilo važi za sve federacije u svetu. Sve federacije koje su nestale raspale su se po federalnim šavovima koji postaju državne granice. Jedino je Srbija, pod režimom Slobodana Miloševića, postavila pitanje teritorije, budući da su granične linije tobože relativne – neutvrđene, promenljive, privremene. U okviru iste kampanje tražilo se samoopredeljenje Srba u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Pitanje samoopredeljenja drugih narodnosnih subjekata na tlu Srbije nije otvarano. Kada je u pitanju bilo kakva država, te i federalna, ona ne može biti uokvirena administrativnim granicama podložnim promenama. Takve tvrdnje dovode do apsurda – da li jugoslovenske republike imaju kvalitete državnosti. Dalje insistiranje na principu administrativnih granica dovodi i samu Srbiju u veoma neugodnu poziciju. Jer, princip administrativnih granica može da pogodi i našu državu.
Srbija kao država je dobrovoljno ušla u sastav jugoslovenske političke zajednice 1918. Njena državnost tim činom nije izgubljena, već je samo supstituisana, zaleđena, kondenzovana, iako je Kraljevina bila centralizovana država. Nakon 1945. Jugoslavija je reorganizovana kao federativna republika sa šest federalnih članica. Najveća od ovih, Srbija oživljava svoju državnost, a njene granice se čvrsto određuju. Vojvodina prvi put u istoriji ulazi u politički okvir Srbije. Ta Jugoslavija, avnojska, funkcionisala je oko pola veka. Tek od početka 90-tih godina lansira se termin – „administrativne granice“. U pozadini tog postulata je tendencija da proširimo našu republiku na štetu drugih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari