Zašto je civilno društvo deo Berlinskog procesa i kako to iskoristiti? 1

Tri su razloga zbog kojih je civilno društvo Zapadnog Balkana uključeno u Berlinski proces.

Prvo, reforme neophodne za infrastrukturne i druge krupne projekte regionalne saradnje zahtevaju društveni konsenzus, kako bi se omogućio politički kontinuitet i nakon smena vlasti; njega je teško postići ako u kreiranje i sprovođenje politika nisu uključene asocijacije predstavnika struke, organizacije koje zastupaju različite interese građana, poslovna udruženja i druge nedržavne strukture.

Drugi razlog je taj što organizacije civilnog sektora često imaju stručna znanja od kojih bi administracije mogle imati koristi, kao i iskustva u oblastima važnim za integraciju u Evropsku uniju, te im mogu služiti i kao pomoć i kao korektiv.

Treći razlog zbog kog je civilno društvo Zapadnog Balkana uključeno u Berlinski proces je njegova fleksibilnost kada je reč o regionalnoj saradnji – jer dok je saradnja vlada regiona obeležena administrativnim zahtevima i procedurama, saradnja organizacija civilnog društva na zajedničkim projektima lako i brzo se uspostavlja i odvija i tako istinski povezuje ljude.

Zbog ova tri razloga potreba da civilno društvo bude uključeno u Berlinski proces prepoznata je od samog njegovog početka, u Deklaraciji sa samita u Berlinu pre tri godine, da bi se godinu dana kasnije saradnja civilnog društva i državnih aktera procesa uobličila kroz Forum civilnog društva Berlinskog procesa. Na taj način je Berlinskom procesu, kao danas najznačajnijem formatu saradnje regiona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, pridodata i kompomenta učešća građana, a sam Forum je postao centralna platforma kroz koju civilni sektor regiona utiče na regionalne političke procese.

Uključivanje građana nije bilo samo formalno – ono je donelo i konkretne rezultate. Tako je na samitu u Beču, pre dve godine, na inicijativu civilnog društva doneta Deklaracija o bilateralnim pitanjima  i nakon nje potpisana  dva međudržavna sporazuma. Ove godine se u Deklaraciji sa samita u Trstu ponovo naglašava značaj civilnog društva kao „nezavisnog, aktivnog, angažovanog i uvaženog pratnera, koji doprinosi informisanom odlučivanju političkih lidera, sprovođenju politika i boljem razumevanju očekivanja građana“. Još važnije, poglavlja Deklaracije koja se bave bilateralnim pitanjima, vladavinom prava, saradnjom mladih i razvojem malih i srednjih preduzeća u skladu su sa preporukama koje je Forum civilnog društva uputio političarima, kao i naglasak koji Deklaracija stavlja na važnost uključivanja civilnog društva regiona u formulisanje komunikacijskih narativa koje treba suprotstaviti ekstremističkim i ideološkim uticajima.

Međutim, iako je činjenica da je uspeh to što su njihove preporuke uvažene od strane političara, civilno društvo Zapadnog Balkana ima još prostora da doprinese evropeizaciji regiona i uspostavljanju takve saradnje i veza između država koje će umanjiti mogućnost konflikata, što su suštinski ciljevi Berlinskog procesa.  Šta još može da uradi civilno društvo? Kako u potpunosti iskoristiti Forum civilnog društva koji  je trenutno najveća platforma koja okuplja organizacije civilnog društva regiona? Najpre, kako predlaže Savetodavna grupa Balkan u Evropi, eksperti iz civilnog društva mogli bi da između dva samita pripremaju izveštaje o napretku po temama koje pokriva proces; ovi izveštaji sa preporukama bi kroz Forum civilnog društva mogli biti predstavljani političarima i javnosti. Zatim, ostvarivanje krajnjih ciljeva Berlinskog procesa, kao i reforme potrebne za sprovođenje njegovih projekata bile bi olakšane uz naklonjeno javno mnjenje, za šta su neophodne stručno planirane i vođene komunikacije, oko čega bi mogao da pomogne civilni sektor regiona okupljen u Forumu. Forum takođe treba da nastavi da otvara teme koje još uvek nisu na dnevnom redu „državničkog“ dela Berlinskog procesa, da predlaže rešenja i pokreće inicijative, kao i da vrši pritisak da se sprovode već donete odluke, a koje iz različitih razloga kasne. 

Ne samo najavljeni nastavak Berlinskog procesa, tzv. Berlin plus, nego i dugoročnost projekata i inicijativa koji su proizvod dosadašnjeg procesa, a koji svi zajedno treba da povežu regon i približe ga Evropi, ukazuju na to da angažman civilnog društva treba planirati na duge staze. Međutim, da bi on imao smisla, same organizacije nevladinog sektora moraju da ponude „dodatu vrednost“ i tako se legitimišu za učešće u politici, što je još jedan zadatak za regionalni Forum.

Autorka je konsultantkinja i saradnica Western Balkans 6 Advocacy Group

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari