Srbija je u utorak saopštila da je Rusija kupila srpski naftni monopol. Sporazum će omogućiti Moskvi da šalje i mnogo više prirodnog gasa Evropi kroz gasovod Južni tok.
Četiri dana nakon potpisivanja glavnog sporazuma o gasovodu s Bugarskom, ruski državni energetski gigant Gasprom je pristao je da kupi 51 odsto kapitala NIS, srpske državne naftne kompanije.

Srbija je u utorak saopštila da je Rusija kupila srpski naftni monopol. Sporazum će omogućiti Moskvi da šalje i mnogo više prirodnog gasa Evropi kroz gasovod Južni tok.
Četiri dana nakon potpisivanja glavnog sporazuma o gasovodu s Bugarskom, ruski državni energetski gigant Gasprom je pristao je da kupi 51 odsto kapitala NIS, srpske državne naftne kompanije. Sporazum je još jedan udarac ambicijama Evropske unije da izgradi svoj 3.000 kilometara dug gasovod, da bi dovela gas do Evrope iz Irana i Azerbejdžana preko Turske, tvrde analitičari.
Projekt Nabuko gasovoda zamišljen je da omogući Evropi da smanji svoju zavisnost od Rusije, koja već snabdeva Evropsku uniju četvrtinom ukupne godišnje potrošnje gasa. Izgradnja Nabuko gasovoda je odugovlačena zbog logističkih razloga, nedostatka političke volje i sporova povodom finansiranja, smatraju analitičari.
„Kad je reč o sporazumu između Rusije i Srbije, možemo da krivimo EU za dosta toga“, rekao je Borut Grgič, stručnjak za energiju Instituta za strateške studije u Ljubljani u Sloveniji. „U svim pregovorima sa Srbijom povodom budućeg statusa Kosova, EU nije nikada stavila na dnevni red pitanje energetske bezbednosti i kako bi Srbija mogla da igra važnu ulogu za Evropu“, dodaje Grgič. Gasprom je iskoristio prednosti zbrkanosti unutar Evropske unije i potpisao sopstvene ugovore sa Italijom, Bugarskom, Mađarskom, i sada Srbijom, te tako konsolidovao svoje prisustvo u jugoistočnoj Evropi.
Prema odredbama sporazuma koji je u utorak odobrila srpska vlada, Gasprom je ponudio da otkupi 51 odsto kapitala NIS za 600 miliona dolara, uz obećanja da će pretvoriti Srbiju u glavni čvor za transport ruske energije. Ugovor treba da bude potpisan u petak u Moskvi. Gasprom će, takođe, uložiti oko 725 miliona dolara u modernizaciju srpske energetske strukture. Osim toga, ogranak Južnog toka ispod Crnog mora biće usmeren u Srbiju i ojačaće njenu ulogu kao tranzitne tačke za ruski gas.
Sporazum s Rusijom poklapa se s predsedničkim izborima, gde se žestoka konkurencija usredsredila na planove Sjedinjenih Država i Evropske unije da priznaju nezavisnost pokrajine Kosovo, uprkos protivljenju većine srpskih političkih stranaka i Rusije, najbližeg srpskog saveznika. Ultranacionalistički kandidat Tomislav Nikolić osvojio je većinu glasova u prvom krugu, ali nedovoljno da obezbedi potpunu pobedu. Prozapadno orijentisani predsednik Boris Tadić protivi se, takođe, nezavisnosti Kosova, ali je odbio da podrži sankcije protiv zemalja koje je priznaju…
Imajući u vidu politički kontekst, analitičari kažu da postoji veza između energetskog sporazuma i predsedničkih izbora. „Da je prozapadni kandidat pobedio na izborima, sporazum s Rusijom možda ne bi bio potpisan“, rekao je jedan stručnjak za energiju Evropske unije, koji je želeo da ostane anoniman zbog delikatnosti materije. „Nije bilo potrebno da se požuruje u slučaju dogovora o NIS, ali je to Vlada uradila u utorak“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari