"Preobojenost" gde joj mesto nije 1Foto: FI/Bartek Ambrozik

Poštovani gospodine Radovanoviću,
Svakako raduje Vaše promptno reagovanje na ovakav tekst, jer ukazuje ili može ukazivati ne samo na to da ste stručni, već i veoma zainteresovani za ovu važnu temu.

Ono što, međutim, smeta jeste „preobojenost“ reagovanja.

U tekstu na koji reagujete navedeni su i podaci Instituta Batut, Vaše mišljenje, te mišljenje stručnjaka koji sa Vama dele isti stav o posledicama bombardovanja osiromašenim uranijumom. Novinarki koja u tekstu iznese javno dostupne podatke – koje, koliko uspevamo da vidimo, u drugim medijima niste demantovali, a pri tom i stavove „obe strane“, besmisleno je pripisivati „preobojenost (u saopštavanju podataka)“. Tim pre što tema teksta – podizanje tužbi teško obolelih ljudi protiv država članica NATO, i nije prioritetno zahtevala „drugu („Vašu“) stranu“.
Redom:

1. Da, na ovu temu ste pisali za „naš list“ pre nešto više od godinu dana, a Vaše stavove iz tog reagovanja su neki drugi mediji prenosili i mesecima kasnije. Možda to, doista, i nije sasvim nedavno, i to bi mogla biti jedna od retkih nepreciznosti u tekstu. Svakako ne „preobojenost“.

2. Da, „novinar koja se bavi rakom“, dakle dole potpisana autorka, svakako pravi razliku između karcinoma i kancera, iz više razloga, koje nema potrebe iznositi. Sporadična nepreciznost u formulaciji ne može negirati činjenicu da se to iz teksta vidi.

3. Da, alarmantni podaci o obolevanju, nažalost, postoje. Iznose ih lekari, onkolozi, Društvo Srbije za borbu protiv raka, mediji…, godinama unazad. Dakle, netačno je da za njih „ne zna nijedan odgovoran stručnjak“.

4. Da, i te kako ima stručnjaka koji stres ubrajaju u okidač za obolevanje od najrazličitijih bolesti, pa i raka.

5. Da, javno iznošeni podaci govore da je osiromašeni uranijum bacan južno do Jagodine (ne i južno od Horgoša).

6. Da, zvanični podaci Instituta Batut, ne sporeći njihovu posebnu specifičnu težinu, jesu „mišljenje stručnjaka“. Reč je o mišljenju (sudu, tvrdnji, stanovištu) institucije zasnovanom na zvaničnim podacima. Pretpostavljam da bi se svaki intelektualac morao složiti sa stavom da ne bi valjalo određenu tvrdnju – pogotovu ne kada je reč o temama koje izazivaju polemike i među stručnjacima i u javnosti, tretirati kao univerzalnu istinu.

7. Da, Društvo Srbije za borbu protiv raka jeste nevladina organizacija, ali zašto bi to bio ičiji „minus“ ili „greh“? Izneti podaci se pri tom teško mogu pripisati samo predsedniku te organizacije jer ih on iznosi kao njen predstavnik, a ona se od njih nije ogradila. I ostanimo na broju sedam.

Ozbiljnim i odgovornim stručnjacima, kao i ozbiljnim i odgovornim medijima, mora biti važno da se o svakoj temi, te tako i ovoj – posebno delikatnoj, govori na sveobuhvatan, a ne jednostran način, te da se u okviru debate iznose ne samo zvanični, već i drugi relevantni podaci.

(Pristojna) razmena mišljenja, podataka i hipoteza je u javnom interesu, a pre svega u interesu obolelih od raka i njihovih porodica. „Preobojenost“ im ne pomaže – ma sa koje strane da dolazi.

Autorka je novinarka Danasa

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari