Poruka koju je predsednik Boris Tadić saopštio u ponedeljak u Banjaluci, da Srbija ne prihvata politiku nametanja rešenja, ali i da nema nameru da se meša u odnose u Bosni i Hercegovini kao da je odjek onoga što je nedavno rekao na samitu na Cetinju: da je tretman Srba u Crnoj Gori kao nacionalne manjine neprihvatljiv, da Srbija ne vodi hegemonističku politiku, ali da ima pravo da brani vlastiti identitet gde god on, svakako u susedstvu, postoji.


Politika nametanja rešenja, koju je Tadić odmereno osudio, odnosi se na odluku Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da u skladu sa takozvanim „bonskim ovlašćenjima“, poništi zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti neustavno prenetih sa nivoa RS na nivo BiH. Tadić nije ni imao razloga da postupa neodmereno. Prognoza premijera RS Milorada Dodika prema kojoj je ovo poslednji put da visoki predstavnik „s određenim legitimitetom“ donese ovakvu odluku i njegova ocena da nametanje rešenja pripada prošlosti nisu bez osnova.

U prilog toj prognozi idu i prošlonedeljne reči samog Incka. Visoki predstavnik se, u danima dok je istovremeno kritikovao odluku Skupštine RS, sastao sa Dodikom i liderom HDZ BiH Draganom Čovićem i pozdravio „napore domaćih političara na rešavanju važnih pitanja za BiH“. I još rekao da bi mu bilo drago da se Kancelarija visokog predstavnika (OHR) zatvori i da će „učiniti sve da se to i desi“. Transformacija OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, prema rečima Incka, trebalo bi da „padne“ u oktobru.

Za predviđanja kako će se ponašati kancelarija EU još je rano, ali treba imati u vidu da od svojih interesa u BiH neće odustati ni Sjedinjene Države niti Rusija. Očekivanja Sarajeva da će SAD imenovati posebnog izaslanika za Balkan koji će hladiti one koje smatra usijanim glavama, te da će Džozef Bajden tokom posete BiH deliti packe Dodiku izjalovila su se. I u Inckovom poništavanju zaključka ključne bošnjačke partije umesto zadovoljenja pronašle su frustraciju. Inckova odluka ocenjena je kao devalvirana, uvredljiva i ponižavajuća, jer „odgovorni za andidejtonsko delovanje“ nisu sankcionisani.

Sarajevo i Banjaluka ponašaće se kao rogovi u vreći dok se BiH ne pomakne s mrtve tačke ka EU. Da bi se krenulo napred država treba da je funkcionalna, ali kako je takvom napraviti? Način koji odgovara Banjaluci, neprihvatljiv je za Sarajevo i obratno. Možda će famozni kompromis biti izgledniji kada EU počne da se više angažuje pošto prebrodi svoje unutrašnje krize.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari