Jednodnevno bombardovanje 1

Sjedinjene Američke Države, zajedno sa Francuskom i Velikom Britanijom pokrenule su vojnu operaciju protiv Sirije, nakon čega je trojka saopštila da su raketni napadi pogodili u samo „srce sirijskog programa za hemijsko oružje“.

„Savršeno izveden napad na Siriju protekle noći“, ocenio je američki predsednik Donald Tramp i poručio da je „misija ispunjena“. Prema Pentagonu, SAD i saveznici ispalili su više od 100 raketa na Siriju i radi se o „jednokratnom napadu nakon dokaza da su snage sirijskog predsednika Bašara al Asada odgovorne za napad hemijskim oružjem“. Rakete su, počevši od tri sata u noći između petka i subote po srednjeevropskom vremenu, ispaljene na tri lokacije na kojima su se nalazila postrojenja za proizvodnju hemijskog oružja.

Britanska premijerka Tereza Mej izjavila je da „nema alternative za upotrebu sile kako bi se sprečila ponovna upotreba hemijskog oružja od strane sirijskog režima“. Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je njena vlada podržala udare na sirijski režim kao „neophodan i prikladan“ odgovor na prošlonedeljni navodni hemijski napad u Dumi.

Uprkos tome što je Rusija, kao saveznik Sirije, oštro osudila napad, Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija u subotu nije usvojio ruski predlog rezolucije koja bi osudila američke, francuske i britanske udare na Siriju. Za rezoluciju su glasale Rusija, Bolivija i Kina, osam zemalja je bilo protiv, a jedna uzdržana. Nakon sednice, održane takođe u subotu, saopšteno je da su svih 29 članica NATO podržale vazdušne udare na Siriju.

Međutim, postavlja se pitanje da li se ipak, umesto lansiranja raketa, do rešenja moglo doći mirnim, diplomatskim putem, kao i da li će ovaj napad dovesti do željenog rezultata. U reagovanjima na ove napade, ocene analitičara su različite: od toga da, ako ovo bude jednokratni udar, efekta neće biti, do toga da SAD imaju nepredvidivog predsednika, od kojeg se može sve očekivati. Pitanje je i da li je, pre ovakve akcije, trebalo sačekati zvanične rezultate Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), čiji su eksperti sa istraživanjem na terenu u Siriji počeli u subotu. Francuski predsednik Emanuel Makron ranije je izjavio da njegova vlada ima „dokaz“ da je sirijski režim odgovoran za hemijski napad, ali nije izneo nikakve detalje o tome i odbio je da taj dokaz predoči predsedniku Rusije Vladimiru Putinu. Istovremeno, ruski predsednik je ocenio da „eskalacija situacije oko Sirije ima razoran uticaj na celokupan sistem međunarodnih odnosa“ i da će „istorija sve staviti na odgovarajuće mesto, a već je stavila posle teške odgovornosti Vašingtona za krvave kaznene mere protiv Jugoslavije, Iraka i Libije“. Upravo zbog toga je jasno zašto Srbija treba da se drži po strani dok se velike sile obračunavaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari