Ivica Dačić, ministar policije i lider socijalista, drugi je zvaničnik iz Srbije, posle šefa pregovaračkog tima Beograda Borislava Stefanovića, koji je u poslednjih desetak dana načeo staru temu o podeli Kosova.

Najpre je Stefanović rekao da se Beograd ne bi protivio otvaranju razgovora o podeli Kosova, jer skupštinska rezolucija o Kosovu daje dovoljno prostora za to, da bi ministar policije Dačić za kosovske medije izjavio da je ideja podele Kosova, s obzirom na postojeće prepreke i situaciju na terenu, jedino realno rešenje. Bez obzira na sve učestalije tvrdnje da podela južne srpske pokrajine nije loša ideja, ta tema se bar za sada neće naći na dnevnom redu u dijalogu Beograda i Prištine, ali i na dnevnom redu srpskog parlamenta.

Naime, još pre početka dijaloga Beograda i Prištine predstavnici velikih sila, SAD, Rusije i Evropske unije, učesnicima razgovora jasno su stavili do znanja da podela teritorije neće biti na stolu. Neće se razgovarati ni zato što Priština, kako tvrdi Edita Tahiri, šef kosovskog pregovaračkog tima, nikada neće razgovarati o političkim , već samo o tehničkim pitanjima.

Podeli južne srpske teritorije protive se i predstavnici Srba sa severa Kosova koji smatraju da je to projekat koji ne odgovara nikome jer bi po tom principu proces raspada Srbije išao dalje, a nastala bi i nova žarišta na Balkanu. Na posletku i srpska opozicija negoduje zbog „puštanja probnih balona o navodnoj podeli Kosova. Smatraju da Vlada Srbije pričom o podeli samo kupuje alibi za nove. Da bi se u proces podele moglo ući, potrebno je, bar prema tvrdnjama stručnjaka, da Srbija prvo prizna nezavisnost Kosova, što automatski znači odustajanje od dosadašnje politike, menjanje Ustava i brisanje Rezolucije 1244. Tek nakon svega toga, uz pomoć međunarodnih institucija mogli bi da uslede dogovori o novoj granici.

U zvaničnim izjavama i dalje se istrajava na tvrdnji da Srbija nikada neće priznati nezavisnost „južne srpske pokrajine“ čemu onda priča o podeli Kosova? Možda zaista razloge treba tražiti u testiranju domaće javnosti, kako tvrdi opozicija. To, naravno, ne bi bilo prvi put. U srpskim i albanskim medijima često se pominjala mogućnost podele Kosova, a tu ideju je još 80-ih godina prošlog veka promovisao Dobrica Ćosić. Po predlozima o podeli, Srbija bi trebalo da dobije sever pokrajine, a nova granica bila bi na Ibru. Takođe, srpskim manastirima bi se obezbedila eksteritorijalnost. S druge strane, Albanci su često kao „kompenzaciju“ za sever Kosova nezvanično tražili Preševo i Bujanovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari