Tačno deceniju posle oružane eskalacije albanskog ekstremizma na jugu Srbije, odbornici triju južnjačkih opština u kome etnički Albanci imaju većinu usvojili su novu, još jednu političku deklaraciju u kojoj se zahteva regionalno ustrojstvo ovog regiona, što u domenu politike i diplomatije može da se tumači kao „mirišljavi“ separatizam.

Država Srbija se ovoga puta još jednom našla pred izazovom rešavanja problema u ovom regionu, ovoga puta suočavajući se sa „legitimnim“ političkim zahtevima Albanaca, koji za svoje političke ciljeve sad nisu spremni da ratuju po končuljskim brdima i dolinama, već to čine političkim sredstvima znajući da jedino tako mogu da skrenu pozornost Beograda, ali i međunarodne zajednice. Albanci su svesni činjenice da samo delovanjem kroz koordinacioni sistem političke metodologije koji se negde poklapa sa interesima Srbije za članstvo u EU, mogu da, pored ostvarenja svojih prava na školovanje na maternjem jeziku, priznanje kosovskih diploma i dalje integracije u državne institucije, na ovaj način pripreme teren za „buduće vreme“ i rasplet kosovske priče.

Beograd na drugoj strani, svestan činjenice da u ovom trenutku kod Albanaca uprkos radikalnom konzervatizmu – koji je vladajući politički fon koji stiže iz „Preševske doline“, može i mora da ostvari potpuni dijalog sa „umerenim“ političkim snagama koje su sada u defanzivi. To podrazumeva iskreni i otvoreni pristup rešavanju pre svega ekonomskih problema koji mogu da budu „virus“ za nove oblike ekstremizma, koji bi išao samo naruku zagovornicima separatističkih ideja.

Rezultat koji je postignut delovanjem Koordinacionog tela u vreme krize od pre jedne decenije kao da se istopio pred uočljivom „benignom“ indolencijom prethodnih vlada, koje su se zadovoljavale činjenicom da na jugu Srbije oružje miruje. Stvar je sada na terenu politike, a tu Vlada Srbije mora da postupa krajnje oprezno i sasvim transparentno i sa konkretnim rezultatima na terenu. Ovako ceo problem može da se pretvori u ozbiljnu „crnu tačku“ na srpskom evropskom putu i da bude povod za aktiviranje poznatih mehanizama uslovljavanja od strane međunarodne zajednice. Ekstremnim Albancima u svakom slučaju to bi išlo naruku, a kolateralnu štetu predstavljali bi oni politički predstavnici iz Bujanovca, Preševa i Medveđe koji su spremni na potpunu saradnju sa Beogradom. Takav politički luksuz Beograd sebi u ovom trenutku ne bi smeo da dozvoli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari