Prema svojevrsnom „NVO pogledu“ na spoljnu politiku Srbije, vladajući diskurs u Beogradu priznaje kao konačan samo ishod jugoslovenskih ratova u Sloveniji i Hrvatskoj, dok se pitanja Crne Gore, BiH, Kosova, pa i Makedonije i dalje smatraju otvorenima. Koliko god da je taj pogled previše izoštren, gledanje kroz ovakvu prizmu naročito će doći do izražaja ovog leta i jeseni. Jer, da se 20. godišnjica Srebrenice, Oluje i Dejtona obeležava u mirnijim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima, verovatno bi fokus događaja bio drugačiji.

Ovako se svakom razumnom čoveku jasna i neophodna moralna dimenzija obeležavanja godišnjice kakva je srebrenička, može ispolitizovati u potpuno kontraproduktivnom pravcu.

Najava da London predvodi pripremu rezolucije u UN, kojom će se odati počast svim žrtvama u BiH, ali – obratimo pažnju i na ovo – i ohrabriti koraci ka boljoj budućnosti Bosne, može da ima suprotan efekat. I da se u Beogradu i Banjaluci protumači kao najavu revizije Dejtonskog sporazuma, uprkos sveopštem insistiranju da dejtonska arhitektura i memorijal u Potočarima treba da se dodiruju u civilizacijskoj ravni, gde nema političkih pobednika već samo pijeteta za patnje. Sadašnji zvanični Beograd pak, trebalo bi da ima bolju poziciju koliko god da insistira na diskontinuitetu sa bivšim DOS vlastima. Jer, te bivše vlasti su sadašnjoj vladajućoj garnituri i te kako umanjile teret ratova devedesetih. Da li treba pominjati koliko je vojnih i policijskih generala dospelo u Haški sud u Koštuničino vreme? Ili da je Tadić na početku mandata isporučio Karadžića, na kraju Mladića, a u međuvremenu se izvinio i odao poštu žrtvama u Srebrenici?

Značaj tog rasterećenje i u političkom i u moralnom smislu ne bi trebalo umanjivati. Još više, ti raniji potezi trebalo je da učine i svaki naredni korak lakšim. Ako je Tadić već bio na obeležavanju godišnjice srebreničkog zločina, tim lakše to sada može da uradi premijer ili predsednik Srbije. Ako je Angela Merkel mogla da bude ranijih godina na Danu pobede u Moskvi ili dan ranije, ili dan kasnije, svejedno, zašto bi problem bio srpskim zvaničnicima da odaju počast bošnjačkim žrtvama? Uostalom, i parlament Srbije je usvojio rezoluciju o Srebrenici, mada bez pominjanja reči genocid. Beograd dakle, ne sme da odstupi od moralne dimenzije, jer tek to odstupanje daje prostor za sve naknadne politizacije i iskrivljavanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari