Aljaska, zemlja ponoćnog sunca 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Severni dan gotovo da nema kraja, a sve kuće imaju crne zavese da bi svet mogao da spava.

U junu i julu sunce sija 24 časa, a biljke rastu gotovo vidljivo, pišu novinari Pravde u reportaži o Aljasci objavljenoj na današnji dan pre 80 godina.

Osim uzgoja pšenice, najrentabilniji izvor prihoda je uzgoj jelena.

Aljaska, zemlja ponoćnog sunca 2Zahvaljujući jednom komesru koji je 1892. godine predložio da Aljska prebaci iz Lakonije nekoliko stada, ova zemlja danas ima preko milion jelena.

Uprkos tako velikom broju, tundre Aljaske mogle bi da prehrane i duplo više.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme 24. avgusta objavljuje tekst o Arabljaninu Mazrebu Mohamedu noćnom čuvaru u jednoj garaži koji je za samo pet dinara na Trgu buva u Parizu kupio broš sa brilijantima.

Nesvestan vrednosti broša, otišao je jednu zlataru da sazna po koju cenu bi ga otkupili jer mu se učinilo da se ipak ne radi o običnom kamenju.

Zlatar je nakon pregleda lupom utvrdio da se radi o izuzetno vrednom brošu sa 80 brilijanata i pet rubina.

Ipak, pre nego što ga je otkupio, zlatar je pozvao policiju, koja je potom odvela Mazreba na saslušanje.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Aljaska, zemlja ponoćnog sunca 3On im je ispričao kako je došao do broša, a policija je nakon toga nastavila da traga kako se jedan tako vredan komad nakita našao na “ulici”.

Vreme takođe piše da je Ministar spoljnih poslova Nemačke Ribentrop stigao u Moskvu zbgo potpisivanja Pakta o nenapadnju.

Osim toga, u ovom broju objavljen je i tekst Pakta po kom se obe strane obavezuju da da će se uzdržati od svakog nasilnog akta.

Ugovor se potpisuje na 10 godina, a stupa na snagu odmah nakon potpisivanja, prenosi Vreme.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari