Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava 14. juna u CZKD 1

Završna tribina u seriji razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava održaće se 14. juna u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu s početkom u 19 časova.

U razgovoru učestvuju: dr Milan Podunavac, dr Filip Ejdus, dr Jovo Bakić, dr Nebojša Vladisavljević, novinar Vladimir Milić i pisac Gojko Božović.

Serija razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava, koju organizuju Pokret Novi optimizam i Izdavačka kuća Arhipelag, okuplja sagovornike iz različitih profesija, generacija i pogleda na uzavrelu društvenu stvarnost Srbije novijeg vremena. Serija razgovora započela je 1. juna panelom u Medija centru u Beogradu, a nastavljena je 10. juna u Radio Kafeu 021 u Novom Sadu. Serija razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava privikla je veliku pažnju javnosti i medija, pokazujući kako našem društvu nedostaju razgovori o važnim pitanjima savremenog trenutka.

Neposredan povod za ovu seriju razgovora je knjiga Nebojše Vladisavljevića Antibirokratska revolucija koja je objavljena u izdanju Arhipelaga. Vladisavljevićeva knjiga je prva celovita politikološka i istoriografska analiza antibirokratske revolucije.

Započeta pre više od 35 godina, antibirokratska revolucija je jedan od najvažnijih političkih procesa u srpskom društvu poslednjih decenija. Po broju ljudi koji su u njoj učestvovali, po sadržajima koje je imala, po reakcijama koje je izazvala, po izazovima koje je oličavala, antibirokratska revolucija je proces koji nema direktnog prethodnika u istoriji druge Jugoslavije. Nastala u okvirima „jugoslovenskog nesvakidašnjeg autoritarizma“, antibirokratska revolucija je ključni politički tok druge polovine osamdesetih, sve do pada socijalizma i raspada Jugoslavije. Od spontanih pokreta do strogo kontrolisanih događaja, od nezadovoljnih radnika do „događanja naroda“, od sukoba u okviru vladajuće partije do diferencijacije u partiji, od kontrolisanih medija do „odjeka i reagovanja“, od sumraka jedne epohe do stvaranja novog kulta ličnosti – sve su to sadržaji koji su obeležili antibirokratsku revoluciju, a čiji odjeci, slike i prilike u različitim oblicima traju do današnjeg dana.

Antibirokratska revolucija je izazvala mnogobrojna, često i suprotstavljena tumačenja. Decenijama posle njenog početka, usred jednog novog oblika populizma, vreme je za ostavinsku raspravu i za temeljno preispitivanje novijih istorijskih i društvenih procesa, kao i sasvim aktuelnih prilika.

Knjiga Nebojše Vladisavljevića Antibirokratska revolucija je velika retrospektiva događaja i procesa koji su obeležili živote nekoliko generacija. Knjiga je proistekla iz obimnog istraživanja o uzrocima, nastanku i tokovima antibirokratske revolucije koja je u drugoj polovini osamdesetih godina potresla srpsko i jugoslovensko društvo i na scenu izvela čitav niz novih političkih i društvenih aktera koji će biti snažno prisutni na njoj i u narednih trideset godina, mnogi od njih sve do naših dana.

Autor je razgovarao sa učesnicima, svedocima i savremenicima antibirokratske revolucije s različitih strana društvenog i političkog spektra, pri tome koristeći ogromnu i raznovrsnu građu. Zahvaljujući tome, sada je pred nama uzbudljiva i složena, provokativna i utemeljena slika antibirokratske revolucije, data u koloru i izbliza.

Vladisavljević, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, pomno istražuje uzroke antibirokratske revolucije, društvenu nestabilnost i sukobe u Jugoslaviji posle Titove smrti. Prateći razvoj od partijske države do politike nacionalne mobilizacije u poslednjim godinama druge Jugoslavije, autor se usredsređuje na pad Ivana Stambolića, uspon Slobodana Miloševića, jogurt revoluciju u Vojvodini i pobunu u Crnoj Gori, kosovsku krizu i put u konfrontaciju. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari