Nemački savezni kancelar Angela Merkel, predsednik Komisije Evropske unije Žoze Manuel Barozo i predsednik Evropskog parlamenta Hans-Gert Petering potpisali su juče u Berlinu na neformalnom samitu EU Berlinsku deklaraciju, povodom 50 godina od osnivanja Evropske ekonomske zajednice.

Nemački savezni kancelar Angela Merkel, predsednik Komisije Evropske unije Žoze Manuel Barozo i predsednik Evropskog parlamenta Hans-Gert Petering potpisali su juče u Berlinu na neformalnom samitu EU Berlinsku deklaraciju, povodom 50 godina od osnivanja Evropske ekonomske zajednice. U govoru pred potpisivanje, Angela Merkel je zatražila od svih članica da se zauzmu za prevazilaženje ustavne krize nastale posle negativnih ishoda referenduma o evropskom ustavu u Francuskoj i Holandiji.

„Proročanstvo“ Olija Rena

Komesar za proširenje Oli Ren uveren je da će istoričari 2057. zaključiti da je najpre, posle rešenja za ustav EU, Hrvatska ušla u redove Unije, „potom je u drugoj deceniji 21. veka niz dobro pripremljenih učlanjivanja učvrstio mir i stabilnost na Balkanu, ugrađujući to nemirno područje u evropsku maticu“.

Kipar se 2013. ujedinio kroz pregovore u UN i najzad „privlačna moć Evrope“ je dovela do toga da se „i turskim reformatorima pomogne da stvore društvo sa pouzdanim temeljnim slobodama i stabilnom privredom“. Turska se konačno pridružila EU, pošto je „bespogovorno postala evropska zemlja, čvrsto privržena evropskim vrednostima, stub stabilnosti u nemirnom regionu i uzor, odrednica demokratije u muslimanskom svetu“. Renovo proročanstvo se zaključuje time da je na stogodišnjicu Unije došlo do rasprave o tome „da li da EU prihvati molbu Amerike za članstvo“ i da „sve govori da će, posle veoma podeljenih mišljenja, SAD biti ponuđeno – privilegovano partnerstvo“.

„Neuspeh u ustavnom procesu bio bi istorijski propust. Zato je važno da budemo jedinstveni u cilju da se EU do izbora za Evropski parlament 2009. postavi na obnovljene zajedničke osnove“, rekla je Merkelova na svečanosti u Nemačkom istorijskom muzeju. Ona je ponovila nameru Berlina da do kraja juna, tj. do kraja nemačkog predsedništva Unijom, ponudi „red vožnje“ za dalje aktivnosti na usvajanju ustava. Podršku je pri tome dobila od šefa Evropske komisije Baroza koji je takođe istakao da su „Evropi potrebne jake institucije“.

Dostojanstvo čoveka nepovredivo, prava neotuđiva

Kao važni zadaci kojima će se u budućnosti posvetiti EU u Berlinskoj deklaraciji navode se borba protiv terorizma, organizovanog kriminala i ilegalnog useljavanja, kao i protiv rasizma i netrpeljivosti prema strancima, siromaštva, gladi i bolesti. Istovremeno zemlje EU žele da „zajednički napreduju u energetskoj politici i zaštiti klime i daju doprinos sprečavanju globalnih klimatskih promena“. U dokumentu se uopšteno navode principi, vrednosti i ideali čijem ostvarivanju teže svi u EU, a na prvom mestu se kaže da se „u centru svega nalazi čovek čije je dostojanstvo nepovredivo, a prava neotuđiva“. Na početku ovog dela Deklaracije se ističe i da su „žene i muškarci ravnopravni“.

Mediji su posebno istakli da je Merkelova u govoru navela da Evropa, prema njenom uverenju, ima jevrejsko-hrišćanske korene. To je protumačeno kao svojevrstan odgovor na kritiku koju je Evropskoj uniji u subotu uputio papa Benedikt XVI. Činjenicu da u Berlinskoj deklaraciji nema pozivanja na zajedničke hrišćanske korene zemalja članica, poglavar Rimokatoličke crkve vidi kao potvrdu da se EU udaljila od vere. Pri tome je deo zemalja bio za ovu formulaciju, ali je, kao i kada je o ostalim temama reč, Deklaracija plod teško postignutog kompromisa u kojem nije bilo mesta za sve želje i zamisli svih članica.
Trajni mir, utemeljen na pomirenju bivših neprijatelja i uzajamno poverenje naroda i država Evropske unije su istorijski uspeh i primer za ceo svet, izjavio je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo. Vrlo slično viđenje su saopštili i visoki predstavnik EU Havijer Solana i evropski komesar Oli Ren. Od pada Berlinskog zida, kako je istakao Barozo, „mi smo postigli i mirno ponovno ujedinjenje Evrope“ i „Evropska unija je pomogla unapređenje demokratije, političke slobode i ljudskih prava“, uz ekonomsku solidarnost i socijalnu pravdu.
On je rekao da je Evropska unija „najbolji odgovor na izazove 21. veka kao što su globalizacija, trajni ekonomski rast, konkurentnost, politička solidarnost, snabdevanje energijom, klimatske promene i bezbednost“.
Visoki predstavnik EU Havijer Solana je, u viđenju razvoja Evrope u idućih pola veka, ocenio da je „možda ključni zadatak za Evropu da se postavi i razvije na pravilima utemeljen međunarodni poredak, koji će biti u stanju da se uhvati u koštac s problemima snažne globalizacije“. Solana smatra da će u svetu idućih decenija biti „mnogo više sukoba potencijalnih interesa i vrednosti i zato je nužno da se, uz dobre namere, izgrade i postojane svetske institucije“.
Kako je rekao, to znači da „učestvujemo aktivno u kolektivnom sistemu međunarodne bezbednosti, koji počiva na delotvornom multilateralizmu, čije su težište Ujedinjene nacije“. Solana predviđa da će se „svetsko ekonomsko težište pomeriti u Aziju“, dok će uticaj narastajućih ekonomskih sila, Indije, Kine, Brazila, Rusije, Meksika i Turske, „postati preovlađujući u svetskoj ekonomiji“.
„Svi ćemo tad biti pogođeni demografskim promenama, migracijama i sve većim nevoljama u očuvanju prirodne sredine“, uz probleme u obezbeđenju za svetsko stanovništvo dovoljnih zaliha vode, rekao je Solana, dodajući da će iznad svega biti presudni napori Evrope da obezbedi nove trajne izvore „čiste energije“.
Evropski komesar Oli Ren je predočio da su kod mnogih Evropljana, posle zastoja u ustavnom preuređenju Evropske unije, zavladali neraspoloženje prema daljem proširenju i bojazan od globalizacije, imigracije, buduće evropske integracije. EU je ipak uspela da tu „utučenost“ prevaziđe poboljšanjem ekonomskog rasta, jačanjem svoje konkurentnosti i tehnološkog napretka, otvaranjem više radnih mesta i, kako je kazao, u sagledavanju onog što je Evropa postigla i što će učiniti do 2033. „Evropljani su shvatili da moraju da preustroje Uniju da bi se stekli uslovi za ulazak novih članica“, smatra Ren.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari