Berlinski je pao, ali podižu se novi zidovi 1Foto: Fonet/ Zoran Mrđa

Savremeni migracioni tokovi imaju posledice na više zemalja i regiona istovremeno, njima se na svim nivoima bave različite institucije i države, dok ih kontrolišu različiti akteri.

Zato se kaže da je vreme u kome sada živimo doba migracija – rekla je Lidija Marković, direktorka kancelarije Međunarodne organizacije za migracije u Srbiji, na debati „Migracije kao izazov za Srbiju i EU“, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Kombinacija dva ili više razloga migracija, rezultirala je da sve manje govorimo o legalnim ili iregularnim migracijama, a sve češće o mešovitim migracionim tokovima. To predstavlja najveći izazov za države, pored rapidnog povećanja broja ljudi koji se kreću ka zemljama EU – ukazala je Lidija Marković.

Ona je rekla da danas u svetu ima preko 250 miliona međunarodnih migranata i oko 750 miliona internih, što znači da ukupna cifra iznosi oko jedne milijarde i da je jedna četvrtina svetske populacije iz nekih razloga bila prisiljena da napusti svoje domove, kao i da bi, kada bi se svi migranti smestili na jedno mesto, oni bila šesta nacija po brojnosti u svetu.

– Veoma je važno da se promeni viđenje migracija. Migracije su realnost, karakteristika vremena u kojem živimo i proces kojim treba upravljati – rekla je Lidija Marković i naglasila da su migracije neizbežne i poželjne zbog raspodele radne snage i doprinosa koji migranti daju zemljama u koje idu.

Dekan FPN Dragan Simić istakao je kako je ovo važna društvena tema koja je postala opšteprisutna i dodao da prisustvujemo procesu koji se može nazvati renacionalizacija globalizacije, te da se članovi Evropske unije, u susretu sa migracionom krizom, bore sa jednim uočljivim nesnalaženjem.

– Ovaj nagli, sveobuhvatni i ogromni talas migracija je iznenadio evropska društva, ostavivši tragove koji su ukazali da se EU ponaša u suprotnosti sa vrednostima na kojima počiva i time dovodi u pitanje svoje osnovne principe i načela – istakao je Simić i dodao da je Srbija pokazala znatnu umešnost i humanost u suočavanju sa ovim problemom. On je naglasio i da je ova tema u današnje vreme postala toliko značajna da će se na FPN pokrenuti novi studijski program pod nazivom Studije migracija.

– Migracije obuhvataju svaki aspekt života, one nisu ni dobre ni loše već zavise od konteksta u kome se događaju – rekao je mr Dragan Živojinović sa Fakulteta političkih nauka i osvrnuo se na rečenicu nedavno preminulog Zbignjeva Bžežinskog: globalizacija znači slobodu kretanja za sve osim za ljude.

– Mi još živimo u svetu koji je predominantno zapadni i ta rečenica je ozbiljno pitanje. Danas imamo situaciju da, iako je Berlinski zid pao, podižu se novi zidovi, koji imaju veliki uticaj na migracije. Starogrčki filozofi slobodu su posmatrali kao prostorno ograničenu. LJudi veruju da, da bi ste imali slobodu unutra, morate imati zidove koji će vas štititi spolja – rekao je Živojinović.

On je istakao da danas migracije izazivaju velike strahove, strah od gubitka posla i identiteta, koji zajedno sa strahom od nepoznatog i strahom od drugog to jest drugačijeg, daju veoma štetnu mešavinu.

– Evropska unija ne može da pobegne od migracija zbog svog geografskog položaja jer se Evropa naslanja na Aziju i Afriku, kao što ni Srbija, zbog svoje pozicije kao centralna zemlja na Zapadno-balkanskoj ruti, ne može to da izbegne. Zemlja u kojoj ste rođeni određuje kolikoj ćete nejednakosti biti izloženi, što je nažalost istina u 21. veku – zaključio je Živojinović.

Debata je deo niza događaja koje Evropski pokret u Srbiji i FPN organizuju u 17 gradova Srbije, u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji – Sremska Mitrovica i Evropskim pokretom u Srbiji – Kraljevo. Debate se održavaju u okviru projekta „Evropa za mene“ koji podržava Delegacija Evropske unije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari