Desetine hiljada ljudi, prema nekim procenama više od sto, prema organizatorima čak i 300 hiljada, protestovalo je u subotu u srcu Vašingtona protiv politike Bele kuće u Iraku tražeći od predsednika Buša da „okonča ludost, da završi ratovanje“. Istovremeno, demonstranti su opominjali novoizabrani Kongres s demokratama u većini na Kapitol hilu da prestanu da se nagađaju oko neobavezujuće rezolucije protiv povećanja broja trupa na iračkom frontu, već da je učine „obavezujućom kao smrt“.

Desetine hiljada ljudi, prema nekim procenama više od sto, prema organizatorima čak i 300 hiljada, protestovalo je u subotu u srcu Vašingtona protiv politike Bele kuće u Iraku tražeći od predsednika Buša da „okonča ludost, da završi ratovanje“. Istovremeno, demonstranti su opominjali novoizabrani Kongres s demokratama u većini na Kapitol hilu da prestanu da se nagađaju oko neobavezujuće rezolucije protiv povećanja broja trupa na iračkom frontu, već da je učine „obavezujućom kao smrt“. Isticali su da je novembarska izborna poruka kada su republikanci izgubili nadmoć prema broju kongresnih mesta bila opomena predsedniku, ali je sada i podsećanje demokratama da se pridržavaju svojih izbornih, antiratnih parola.

Ubijeno još sedam vojnika SAD

Bagdad – Sedam američkih vojnika ubijeno je u Iraku krajem prošle nedelje u seriji napada, saopštila je američka vojska u Bagdadu. Vojnici su ubijeni u odvojenim napadima bombama ručne izrade, postavljenim na putu. Tri vojnika su ubijena u subotu severno od Bagdada, a jedan je povređen u eksploziji bombe koja se dogodila nadomak vozila u kojem su bili vojnici, navodi se u saopštenju. Dva vojnika ubijena su juče u dve različite eksplozije u provinciji Dijala, severno od Bagdada, a dvojica su ubijena u četvrtak u eksploziji bombe na putu u istočnom delu iračke prestonice.

Protest je organizovala koalicija od oko 1.500 raznih institucija: lokalnih, univerzitetskih, nevladinih, religioznih, ženskih, studentskih, ratnih veterana na čelu s organizacijom Ujedinjeni za mir i pravdu. Došli su u 300 autobusa iz 40 saveznih država. Organizatori su računali da će biti oko pola miliona demonstranata, a zvaničnici u Vašingtonu koji su brinuli o obezbeđenju očekivali su manje od sto hiljada učesnika. Prema prvim procenama brojke se kreću od 120 do 300 hiljada ljudi, u zavisnosti od toga da li ih procenjuju oni koji su za, ili oni koji su protiv. Policija se uzdržala od bilo kakvih procena.

„Ja donosim odluke“

Vašington – Predsednik SAD Džordž Buš, odbacujući kritike Kongresa, rekao je da on „donosi odluke“ i upozorio Iran da će biti zaustavljen ako napadne američke ili iračke snage. Buš se obratio novinarima posle sastanka s generalom Dejvidom Petreusom u Ovalnoj kancelariji pošto je Senat potvrdio imenovanje Petreusa kao glavnog komandanta multinacionalnih snaga u Iraku. Petreus bi trebalo da sprovede Bušov plan za Irak kojim se u tu zemlju upućuje dodatnih 21.500 vojnika SAD. Demokrate, koje imaju većinu u oba doma Kongresa, strahuju da se ovim planom Amerika još više upliće u sukob kojem se ne nazire kraj. Komentarišući rezoluciju Kongresa koja kritikuje njegov plan, Buš je rekao da ima ovlašćenje da sprovede plan. On je izjavio da većina smatra da bi neuspeh u Iraku bio katastrofa za SAD i dodao: „Ja donosim odluke, ja moram da nađem način da sprečim katastrofu“.

Ono što je, ipak, najznačajnije jeste da su po iznenada sunčanom danu u jeku snežnih padavina i niskih temperatura demonstranti istinski zaposeli gusto raspoređene, glavne trake na vašingtonskom molu, što je podsetilo na mitinge iz šezdesetih kad se protestovalo protiv rata u Vijetnamu. I ovoga puta su među učesnicima bili vijetnamski i drugi ratni veterani, ali i poznata lica iz onog vremena, pre svih antivijetnamska ikona, glumica Džejn Fonda koja se decenijama nije angažovala u ovakvim događajima, ali je sada izjavila da je došlo vreme da se prestane ćutati. Bili su tu, kao i uvek, Suzan Sarandon, Tim Robins, Deni Glover i mnogi drugi.
Konzervativna Amerika inače neprestano napada Holivud kao centar liberalizma i podrške demokratama. U nekim istupanjima napad na Holivud liči na nekadašnje makartijevsko doba kad su umetnici pre svega bili na udaru „lovca na veštice komunizma“. Upravo ovih dana izašla je knjiga Dineša d’ Souza „Neprijatelji kod kuće“, gde se liberalna levica političara, umetnika Holivuda optužuje za teroristički napad na Njujork i Vašington 11. septembra 2001, jer su „sekularni duhovi, propovedajući navodno sveopšte slobode povredili religiozna osećanja muslimana, veru islama, pa su udarili na Ameriku“.
U subotnjim protestima posebnu ulogu imali su roditelji, pre svega majke i bake vojnika na frontu u Iraku. Ova okolnost takođe je podsetila na vreme Vijetnama, jer su tadašnji prvi borci protiv rata, mladi ljudi, govorili da je sve pošlo nabolje za mir kada su se roditelji vijetnamskih boraca pridružili antiratnim mitinzima. Razlika je, međutim, očigledna kada je reč o samim vojnicima. One iz Vijetnama javnost je dočekala s prezirom, ove iz Iraka slavi i želi da se što pre vrate. Zanimljivo je i da među mlađim članovima Kongresa, a posebno kod senatora Baraka Obame koji ulazi u trku za predsedničku nominaciju na demokratskoj listi, postoji težnja da se što manje pominju „legendarne šezdesete“, a da se upravo ta slika ponovila u subotu u Vašingtonu.
Osim uobičajenih parola i kostima u ovakvim prilikama, na velikom Molu je postavljena visoka providna plastična kutija u kojoj su bile cipele s imenima vojnika, ali i iračkih civila poginulih u ratu. Poginulih vojnika je 3.065, a ranjenih blizu 23 hiljade. Zvanični Vašington tvrdi da je izginulo oko 30 hiljada civila, Iračana, dok istraživači s Džon Hopkins univerziteta izlaze čak sa 600 hiljada poginulih žena, dece, staraca i muškaraca širom Iraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari