Čestitke telefonom, referendum i zatvor

Građani Crne Gore uputili su tokom novogodišnjih praznika više od sedam miliona SMS poruka. Nema procene kolika je cena ovih poruka, ali je brojka svakako astronomska. Inače, trenutno se u Crnoj Gori koristi oko 735 hiljada mobilnih telefona – na svakog crnogorskog građanina dolazi po jedan.
Građani , očigledno, nisu žalili novac za razmjenu novogodišnjih poruka, ali njihov predsjednik Filip Vujanović juče je apelovao da se novac ne rasipa na jednu drugu stvar.

Kako „zaraditi“ 180 hiljada evra

No, ima i drugačijih vijesti. Identitet „gospodina Nikolića“, lažnog advokata koji je prije dvije sedmice s računa MUP Crne Gore uzeo 180 hiljada evra u filijali nikšićke Oportjuniti banke, još nije utvrđen. Intenzivna potraga za vještim prevarantom u kojoj učestvuju operativci crnogorske i policija okolnih zemalja nije otkrila o kome je reč iako su kamere banke snimile prevaranta. Prevarant, uglađeni gospodin između 55 i 60 godina, Centralnoj banci Crne Gore dostavio je lažnu presudu nikšićkog Osnovnog suda prema kojoj je iz trezora na njegov žiro-račun uplaćen novac za navodne policajce kojima MUP duguje novac za prekovremeni rad, operativne i druge dodatke. Ispostavilo se da su odluka suda, pečat, njegova lična karta, najvjerovatnije lažni. Tajanstveni gospodin imao je ličnu kartu na ime Slobodan Nikolić, a izmislio je i imena 50 policajaca koje je navodno zastupao na sudu.

Podgoričkim Vijestima je u Centralnoj banci potvrđeno da falsifikovane odluke suda prema formi, obliku, sadržaju i drugim elementima potpuno odgovaraju originalima. Slabo napreduje i otkrivanje i suzbijanje korupcije. Korupcija u crnogorskim institucijama koje su zadužene za borbu protiv nje, kao što su policija, tužilaštvo i sudstvo, najopasnija je jer se time podrivaju temelji pravne države, izjavila je agenciji MINA izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović.

Uz zaključak da u borbi protiv korupcije još nema neophodne političke volje, Ćalović kao ključni uzrok širenja korupcije na najvišem nivou izdvaja činjenicu da nijedan crnogorski javni funkcioner nije odgovarao za zloupotrebu službenog položaja, jer se zakoni selektivno primjenjuju.

„U protekloj godini Vrhovni državni tužilac optuživao je sudstvo za korupciju, predsjednik Vrhovnog suda je optuživao tužilaštvo i policiju, a direktor policije sudstvo i tužilaštvo. Na kraju je sve ostalo samo na nivou javnih optužbi i afera“, podsjeća Ćalović.

Ćalović kaže da je prva, i za sada jedina korupcijska afera koja je dospjela do suda slučaj Veselina Vukotića i Branka Vujovića zbog optužbi da su zloupotrijebili položaj u postupku angažovanja savjetnika za privatizaciju kotorskog Jugopetrola. Međutim, indikativno je da prvo ročište nije održano jer je jedan od optuženih za korupciju u privatizaciji bio na pregovorima o privatizaciji s potencijalnim stranim investitorima!

Uz to, i bivši premijer Milo Đukanović odlučio je da Vukotić i Vujović i dalje obavljaju funkcije za čiju ih zloupotrebu optužuje Vrhovni državni tužilac, »jer je procijenio da je njihov angažman od presudnog značaja za proces privatizacije u Crnoj Gori«.

Čak se i u Vladinom dokumentu Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala navodi da je korupcija sistemska, što faktički predstavlja potvrdu postojanja korupcije u svim porama društva, odnosno paralelnog sistema u kojem je korupcija pravilo, a ne izuzetak, kaže Ćalović.

„Sporna pitanja u vezi s novim ustavom mogu se riješiti dogovorom partija u parlamentu i ne treba trošiti vrijeme i novac na referendum o najvišem pravnom aktu države. Vjerujem u široki konsenzus. U parlamentu treba pokazati strpljenje i demokratsku tradiciju kako bi se ustav donio širokom podrškom i konsenzusom“, rekao je Vujanović novinarima u Bijelom Polju, gdje je juče proslavljen Dan opštine.
Da li će biti širokog konsenzusa ostaje da se vidi, ali on je problem i za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković optužio je crnogorsku opoziciju za destruktivno ponašanje u vezi s pristupanjem Evropskoj uniji, ali i on je optimista – vjeruje da će, i pored toga, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju biti potpisan početkom godine.
„Mnoge zakone moramo prilagoditi evropskim rješenjima, mnoge tek donijeti, osloboditi se istovremeno lošeg nasljeđa, eliminisati antievropsku latentnu političku i građansku destrukciju koja je to bila i javno do prije koju godinu, a sada je samo promijenila dlaku, a ne i ćud“, izjavio je Vuković, navodeći da želi da vjeruje da postoji politička volja da se postigne konsenzus o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
On predviđa da je Crna Gora na najboljem putu da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpiše početkom 2007. godine, da bude ratifikovan sredinom godine, a da već 2008. godine aplicira za status kandidata.