Cilj je uništenje SBB kao emitera N1 i Nove S 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajković

Cilj ugovora Telenora i Telekoma nije nikakva tajna. Stavljen je na papir, a to je učinio niko drugi nego direktor Telekoma.

Prema tom pismeno definisanom cilju, ideja ugovornih strana je uništenje SBB, kao emitera dva kablovska kanala – N1 i Nove S, što bi za rezultat imalo prestanak njihovog rada – ističe u razgovoru za Danas Vesna Rakić Vodinelić, profesorka Pravnog fakulteta beogradskog Univerziteta Union.

Kako ukazuje, značaj tog dokazivog cilja pokušao je da umanji predsednik Aleksandar Vučić, izjavivši da ga „ne interesuju“ ni Telekom ni Telenor tezom da izjava o cilju predstavlja „interno uputstvo“, kao i da nije „obavezujući“ deo ugovora.

– Po svojoj pravnoj suštini pisana izjava direktora Telekoma je klauza, tj. osnov ugovora između Telekoma i Telenora. Pokušavajući da odbrani ova dva ugovarača, predsednik Srbije ih, zapravo, pravno diskredituje. Na osnovu čl. 51. i 52. Zakona o obligacionim odnosima, svaka ugovorna obaveza mora imati dopušten osnov. Osnov je nedopušten ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima. Ako je osnov nedopušten, ugovor je ništav, po samom zakonu. Osnov ovog ugovora, za razliku od uobičajenog poslovanja, nije skriven – sastavljen je pisano, dostupan je javnosti, njegovo postojanje potvrdio je niko drugi nego predsednik Srbije – objašnjava profesorka Rakić Vodinelić.

Prema njenim rečima, (ne)dopuštenost osnova će se procenjivati sa više stanovišta: zabrane da vlasnik medija (formalno ili neformalno) bude država, ili pravno lice u većinskoj državnoj svojini, što je Telekom, zabrane koncentracije vlasništva na medijima, kao i sa stanovišta prava konkurencije.

– Primarno, o tome su pozvani da se izjasne Komisija za zaštitu prava konkurencije i REM, a konačno i sud, navodi naša sagovornica.

Upitana da prokomentariše šta se krije iza udaljavanja profesorke Danice Popović s jednog od tri predmeta koje predaje na Ekonomskom fakultetu, jer je navodno „plagirala rad svog kolege“, Rakić Vodinelić odgovara da je to politička osveta.

– Moja ocena jeste da je to vendeta zbog utvrđenja da je ministar Siniša Mali plagirao svoju doktorsku disertaciju. Činjenice o prepisivanju iz originalnog dela Hailemariama i iz radova objavljenih u Srbiji, otkrio je profesor Raša Karapandža, dok je profesorka Popović bila veoma otvorena i određena u javnoj debati koja je vođena o toj „disertaciji“. Već je i ranije bilo pokušaja da se profesorka Popović diskredituje u postupku na Ekonomskom fakultetu tvrdnjom da „prodaje ispite“, što im nije uspelo – ukazuje Rakić Vodinelić.

Kako dodaje Danasova sagovornica, zloupotrebljena je jedna greška profesorke Popović, za koju „duboko verujem da je bila nenamerna, a sastoji se u tome što na jednom prevedenom udžbeniku nije bilo naznačeno ime koprevodioca, profesora Stojana Babića“.

– Nastavno-naučno veće se, na predlog dekana, izjasnilo da se radi o plagijatu, iako ni Stručna ni Etička komisija nisu iznele takvu tvrdnju, već su predložile da se angažuje stručnjak za prevode. Profesorka Popović je izjavila žalbu, koja je, prema navodima, koji ne potiču iz Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta, odbačena, tj. o žalbi se nije ni raspravljalo. Do danas odluku Odbora profesorka Popović nije primila. Navodno, žalba je odbačena zato što je izjavljena protiv odluke dekana, a ne protiv odluke Nastavno-naučnog veća. Međutim, dekan je taj koji je izrekao profesorki Popović javnu opomenu, samo on je na to i ovlašćen – navodi Rakić Vodinelić.

Ona objašnjava da odluci o sankciji mora prethoditi odluka Nastavno-naučnog veća, te ukazuje da se u tabloidima razvija spin da je Popović plagijatorka.

Na pitanje šta misli o pozadini neminovnog izbora Jasmine Vasović za predsednicu Vrhovnog kasacionog suda (VKS), Rakić Vodinelić ističe da činjenica da je ona jedina kandidatkinja, indicira da su njene kolege, sudije VKS, znale da će, bez obzira da li se još neko javi ili ne, upravo Vasović biti izabrana.

– Smisleno je zaključiti da svesno nisu hteli da joj pomognu u sticanju legitimiteta i da se zato nisu ni javili na konkurs. Pored toga, njena uloga u postupku protiv Stanka Subotića Caneta, u kome je bila članica apelacionog veća nije za pravničku pohvalu. Uostalom, baš u tom predmetu, VKS je zauzeo stav da je Apelacioni sud prekršio zakon u korist okrivljenog – ukazuje Rakić Vodinelić.

Kako dodaje, u programu rada koji je Vasović priložila uz prijavu za konkurs ima najviše ponavljanja zakonskih rešenja, a civilno društvo je uočilo da nema stava o predstojećim ustavnim promenama koje se odnose na pravosuđe.

– Predsednik Republike je potvrdio da poznaje sudiju Vasović, morao je dodati – ne tako dobro kao Aleksandra Stepanovića, predsednika Višeg suda, koji mu se javno „otrgao“. Javnost ima pravo da zna kako kandidat za predsednika najvišeg suda, a posebno ako je jedini kandidat, razmišlja, kako konkretizuje ideje iznesene u programu, naročito ako su te ideje konformističke, kao u ovom slučaju. Međutim, javni servis ni u ovom pogledu izgleda da ne namerava da radi posao – zaključuje Rakić Vodinelić.

Nedostaju privođenja ljudi iz vlasti

Komentarišući hapšenje Veljka Belivuka i njegove kriminalne krupe, Vesna Rakić Vodinelić kaže da je očigledno da dugo nije bilo političke volje da se to uradi. „Budući da ovde izvesno nema vladavine prava, moguće je da je politička volja „formirana“ pod pritiskom nagomilanih indicija i dokaza, ili pod uticajem Tužilaštva za organizovani kriminal, što bi bilo najpoželjnije, ili, kako se ponegde nagoveštava, pod uticajem činjenica (ako postoje) da se Belivukova grupa otrgla od kontrole centara unutar vlasti – od MUP do BIA. Da bi ova akcija bila uverljivo verodostojna, za sada nedostaje to što još nema privođenja ljudi iz same vlasti, s kojima je ova grupa bila povezana. Najviše sumnje izaziva okolnost da neki od prepoznatih „čuvara reda“ na inauguraciji predsednika nisu lišeni slobode, a prepoznati su kao deo Belivukove grupe. To pojačava sumnje da je u pitanju, kako je to već javno rečeno, malo „hapšenje među prijateljima“, ističe Vesna Rakić Vodinelić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari