Nemačka želi da vidi Srbiju što pre u EU, ali puna saradnja s Haškim tribunalom ostaje uslov za dalju integraciju, izjavio je nemački ambasador u Beogradu Andreas Cobel, čija je zemlja 1. januara preuzela od Finske šestomesečnu funkciju zemlje predsedavajuće Unijom. „Prijem u Partnerstvo za mir nije ni bio blanko ček za dalju nepotpunu saradnju s Hagom.

Nemačka želi da vidi Srbiju što pre u EU, ali puna saradnja s Haškim tribunalom ostaje uslov za dalju integraciju, izjavio je nemački ambasador u Beogradu Andreas Cobel, čija je zemlja 1. januara preuzela od Finske šestomesečnu funkciju zemlje predsedavajuće Unijom. „Prijem u Partnerstvo za mir nije ni bio blanko ček za dalju nepotpunu saradnju s Hagom. Vlada Srbije je sebi učinila medveđu uslugu kada je, bez imalo samokritičnosti, saopštila da je međunarodna zajednica odlukom o Partnerstvu za mir ispravila ‘grešku’“, rekao je Cobel agenciji Beta.
Cobel je rekao da je Srbiji prijem u taj program NATO omogućen „kao signal da nisu zatvorena vrata za evroatlantske integracije“, dok „propagandistička zloupotreba ove odluke otežava davanje daljih pozitivnih signala“. Upitan da li se Nemačka zalaže za brzi nastavak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom posle izbora 21. januara, naglasio je da je „vidljivi napredak“ u saradnji s Haškim tribunalom uslov za nastavak tih pregovora, koji su obustavljeni u maju prošle godine. „Čim Srbija opet bude ozbiljno sarađivala s Haškim sudom, pregovori se mogu nastaviti“, rekao je Cobel.
Nemački ambasador je ocenio da predstojeći parlamentarni izbori „imaju istorijski značaj za Srbiju, jer će odrediti pravac u kojem Srbija treba da ide dalje“. „Nadam se će taj pravac biti okarakterisan demokratskom većinom koja će se objediniti u jakoj vladi. Ako se demokratske snage ne objedine, ovde će, čini mi se, nastupiti mrak, i opet će veliki broj mladih i visokokvalifikovanih ljudi napustiti zemlju“, rekao je Cobel. Upitan o rešenju budućeg statusa Kosova, on je rekao da ne može da predvidi budućnost i kakav će biti predlog koji će posle izbora u Srbiji izneti specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari, kao ni to ko će podržati taj predlog. „U situaciji u kojoj obe strane zastupaju potpuno različite stavove, na međunarodnoj zajednici i, pre svega, na Kontakt grupi jeste da budu složne i konstruktivne, kako bi taj problem bio rešen sto pre“, rekao je Cobel.
On je istakao da će jedan od prioriteta Nemačke, kao predsedavajuće zemlje EU u prvoj polovini 2007. biti jačanje spoljne bezbednosti i dodao i da se zato Nemačka toliko angažuje na zapadnom Balkanu. „Pri tome će, naravno, biti od posebnog značaja da se 2007. godine nađe rešenje za Kosovo koje je usmereno na budućnost“, rekao je Cobel.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari