Na godišnjoj skupštini Američkog udruženja za unapređivanje nauke u Bostonu, grupa naučnika predstavila je kartu sveta koja do u detalj pokazuje gde je čovek najviše, a gde najmanje zagadio okeane i mora. Područja vrlo opasnog uticaja čoveka su Karibi, Severno more i vode oko Japana.

Na godišnjoj skupštini Američkog udruženja za unapređivanje nauke u Bostonu, grupa naučnika predstavila je kartu sveta koja do u detalj pokazuje gde je čovek najviše, a gde najmanje zagadio okeane i mora. Područja vrlo opasnog uticaja čoveka su Karibi, Severno more i vode oko Japana. Još netaknuto more je, uglavnom, u polarnim područjima, posebno oko Antarktika.
„Čitav Atlantski okean je prilično zagađen, a nešto je bolja situacija u istočnom delu Tihog okeana u visini ekvatora“, objašnjava Benjamin Halpern sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari, a prenosi Dojče vele. „Prvi put smo sačinili svetsku kartu na kojoj su međusobno kombinovane različite vrste štetnog uticaja čoveka na more. Na svetskim morima nema niti jednog predela koji bi bio pošteđen čovekovog utiaja. Više od 40 oblasti su teško pogođene. To znači da gotovo polovina svetskih mora trpi ozbiljne štete“, naglasio je ovaj naučnik.

Kartu pravilo 19 ekipa iz celog sveta

Kartu zagađenja okeana u svetu sačinilo je zajedničkim radom ukupno devetnaest istraživačkih grupa iz čitavog svieta. Ona bi trebalo da posluži utvrđivanju pojedinih regiona koje odmah treba staviti pod zaštitu. To je minimalno rešenje, dok se većina naučnika zalaže za obrnut put: ne da se zaštićenim zonama proglase pojedine zone, već čitavi okeani. Potom bi se mogla odrediti pojedina područja u kojima bi ribolov bio dozvoljen.

Primera radi, koralni grebeni u plitkim vodama odumiru zbog povećanja temperature mora i zbog nemogućnosti da razgrade i prerade neke od otrova kojima je voda zagađena. Neka živa bića koja su manje poznata, ugrožena su čovekovim uticajem posebno u područjima uz obalu, bilo da je reč o sistemina podvodnih grebena, gde živi veliki broj različitih riba i drugih, manjih organizama, bilo da se radi o relativno plitkim područjima na ivici kontinentalnih ploča. Zagađenje se tu odražava na različite načine. „Na globalnom nivou glavni uzročnici štetnih promena u morima su promena klime i komercijalno izlovljavanje ribe. Uz obalu, gde se mora najintenzivnije eksploatišu, najveći je uticaj čoveka. Reč je o otpadnim vodama iz gradova ili iz poljoprivrede“, kaže Halpern.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari