Da li ćemo u budućnosti raditi više od kuće? 1Foto: S. Kosorić

Rad od kuće je jedna od najvećih promena koju je nametnuo virus korona. Zato smo sa našim sagovornicima razgovarali o tome kako su se različite profesije prilagodile novoj situaciji i kakva je bila produktivnost zaposlenih.

Prema podacima iz 2018. Srbija zauzima četvrto mesto u Evropi, a 11. u svetu po broju ljudi koji rade od kuće. To se prvenstveno odnosi na zaposlene u IT sektoru. Ipak, kako navodi Vitomir Ognjanović, programer i direktor kompanije „Simplicity“, neki nisu uspeli tome da se prilagode.

– Rad od kuće nije za svakoga jer zahteva veliku disciplinu. Pogotovo za ljude koji imaju malu decu. Dešavalo se da oni moraju da rade nekoliko puta po par sati u toku dana kako bi se uklopili sa partnerom oko čuvanja dece. Sa druge strane, neki su bili produktivni i u njihovom radu se nije osetila nikakva razlika, navodi Ognjanović.

Advokatura kao profesija vezuje se za direktnu komunikaciju sa strankama i boravak u sudovima. Kruna Savović, advokatica iz advokatske kuće „Živković i Samardžić“, smatra da ova profesija nije trpela mnogo, izuzev zatvaranja sudova i odlaganja suđenja.

– Ja se bavim medijskim pravom, tako da je ova oblast i pre korone iziskivala određenu vrsu onlajn komunikacije sa klijentima i kolegama. Sa druge strane, advokati koji se prvenstveno brave zastupanjem stranaka pred sudovima nisu radili, tj. imali su smanjene kapacitete u radu.

Ova situacija donela je jednu novu vrstu posla, navodi Savović.

Na primer, upiti koje smo ranije dobijali odnosili su se na to da li je određeni medijski sadržaj u skladu sa zakonom. Korona je promenila prirodu pitanja pa su se upiti odnosili i na to na koji način se mogu dobiti dozvole za kretanje u toku policijskog časa.

Da li ćemo u budućnosti raditi više od kuće? 2
Foto: Pixabay/qimono

Najava da će se suđenja odvijati preko platforme Skajp, zabrinula su i struku, ali i javnost. Advokatica Kruna Savović objašnjava da je ovo samo po sebi problematično jer neposredni kontakt sudnici ne može biti zamenjen. 

– Mi sada na snazi imamo meru da se maske na licu moraju nositi u sudnicama. To sad otežava sudijama da procene da li svedok ili okrivljeni govori istinu. To se pod maskom mnogo teže vidi, zaključuje Savović. 

Miloš Obradović novinar lista Danas, navodi da se obavljanje posla za novinare štampanih medija, nije mnogo promenilo u ovim izmenjenim uslovima.

– Najveći deo posla se obavlja telefonom i na internetu što je sve na raspolaganju i u domovima. Ja sam čak bio i efikasniji radeći od kuće, a bio sam nateran na to, jer deca nisu išla u vrtić i školu, pa sam morao da posvetim vremena njima. To što su oko nas dok radimo naravno i otežava posao, posebno kada imamo onlajn konferencije ili smo na vezi sa sagovornikom.

– Sa druge strane, to što smo bili zatvoreni je donelo i olakšanje za novinare u smislu da smo mnogo lakše dolazili do sagovornika, jer nije bilo putovanja, nisu imali predavanja i ispite na fakultetima i oni sami su radili od kuće pa su bili raspoloženiji za razgovor. Ipak, mnogo kvalitetniji intervjui se prave kad se razgovara sa sagovornikom uživo nego telefonom ili mejlom, zaključuje Obradović.

Marko Jovašević, lekar i savetodavni psihoterapeut pod supervizijom, objasnio nam je kako se psihoterapija prilagodila novoj situaciji i da li je uspeo da klijentima pruži odgovarajući savet iako sa njima nije mogao uživo da razgovara. 

– Meni onlajn polje rada nije strano. Ipak, stavovi prema ovom načinu rada su podeljeni u psihoterapiji. Starija garda je protiv ovoga, što mogu da opravdam sa jedne strane jer mi dosta koristimo neverbalnu komunikaciju, jako nam je bitno kako neko sedi, kako pomera ruke ili noge i uopšte kakav je doživljaj osobe uživo.

Sa druge strane, naglašava Jovašević, u situacijama kada razgovara sa ljudima koji su iz inostranstva ili nisu iz Beograda, dakle koje ne može da vidi uživo, minorne su te razlike kad se generalno gleda kvalitet rada.

– Mnogi klijenti su u ovome videli benefit i bili su mnogo opušteniji tokom razgovora. Svidelo im se to što samo mogu da navuku badematil i krećemo sa radom – tvrdi psihoterapeut.

Ljudi koji odlazak na posao i razgovor sa kolegama doživljavaju kao vid socijalizacije, bili su oštećeni ovim stanjem, pogotovo ako po prirodi vole da se druže sa ljudima.

Zato smo na online tribini Danasa povodom 23. rođendana lista pitali naše sagovornike kako su se oni prilagodili ovom načinu rada i šta im je u tom radu možda smetalo.

– Ja sam posao završavao u svojoj kancelariji jer sa dvoje male dece nije bilo moguće fokusirati se, navodi programer Ognjanović. Meni to nije bio problem, kada sednem za računar ne vidim ništa oko sebe i nije mi bitno gde sam. Dok je jedan naš kolega na primer, svako jutro organizovao onlajn ispijanje kafe sa ostalim kolegama. To je bila njihova rutina koje nisu hteli da se odreknu.

Da li ćemo u budućnosti raditi više od kuće? 3
Foto: Pixabay/ AS_Appendorf

Ipak, primetio je jedan negativan efekat ovakvog načina rada.

– Ljudi su mnogo češće organizovali sastanke nego što je to potrebno. Okupili bi učesnike od kojih niko nije bio pripremljen, pa se govorilo o raznim temama bez konkretnog cilja, verovatno usled nedostatka kontakata. Takođe, ljudi su se žalili na odsustvo koncepcije radnog vremena. Klijenti i partneri su im se obraćali u svako doba dana i očekivali da im budu stalno dostupni. Istina je da ja ne znam za striktni metod radnog vremena, ali znam za slobodno vreme i želim da biram kako ću da ga provedem, zaključuje Ognjanović.

Stvari su drugačije kada je u pitanju advokatura, pojašnjava nam advokatica Kruna Savović.

– Nama ljudi dolaze sa određenim zahtevom, iznose nam problem i insistriraju na tome da on bude što pre rešen. Zato mi na neki način, jesmo dostupni 24 sata i u uslovima koji nisu ovakvi. Moj utisak je da su ljudi bili konkretniji tokom sastanaka. Mi inače preferiramo komuniciranje preko mejla, čet aplikacija i platformi, tako da nema mesta za gomilu reči već za kratak zahtev čime se štedi vreme.

Iako je ona navikla na ovakav način rada, ipak postoji nešto što joj je bio veliki problem.

– Najteže mi je palo to što kada u pet popodne završim svoje obaveze, počinje policijski čas. Onda nisam mogla da makar malo izađem napolje po namirnice ili prošetam. To mi je ponekad padalo teže od posla, navodi Savović.

Novinar našeg lista, Miloš Obradović, naveo je da rad od kuće, ima svoje prednosti, ali i mane.

– Jedna velika korist koju donosi rad od kuće je ušteda vremena na prevozu do i sa posla. To je posebno istaknuto u Beogradu gde sat, dva dnevno se potroši u transportu. Ovaj efekat bi mogao biti važan katalizator da se u budućnosti neke profesije koje to mogu, presele iz kancelarija u domove zaposlenih.

– S druge strane, kada radite od kuće nekako se očekuje da ste stalno dostupni što opet ima suprotan efekat na privatni život, odnosno oduzima više vremena, navodi Obradović.

Da li ćemo u budućnosti raditi više od kuće? 4
Foto: Pixabay/Mylene2401

Konkretan odgovor na pitanje – da li ćemo u budućnosti više raditi od kuće naši sagovornici nisu imali smatrajući da je previše rano zaključivati na ovu temu.

Ipak bili su saglasni – rad od kuće ne prija ni svakom čoveku, niti je moguć za svaku profesiju.  

Zato psihoterapeut Marko Jovašević smatra da virus korona nije dobar način za posmatranje rada od kuće, jer kako kaže, ljudi nisu izabrali da tako rade, nego su na to bili prinuđeni.

– Tamo gde su oba partnera u porodici radila od kuće bilo je problema jer su se preplitali sa radnim vremenom, a sa druge strane niko nije mogao da im čuva decu. Rad od kuće treba posmatrati kroz mirnodopsko vreme, kada deca mogu da odu u vrtić, a parovi da rade iz odvojenih soba. To bi bilo relevantnije za istraživanje, zaključuje Jovašević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari