Da li je neophodno svake večeri skidati šminku sa lica? 1Foto: Nataša Matović/Univerzitetska biblioteka

Svim ženama je dobro poznata neophodnost skidanja šminke pre spavanja. To se ni nijednog jedinog dana ni iz kakvog razloga ne sme propustiti.

Da li je neophodno svake večeri skidati šminku sa lica? 2To se mora raditi revnostno i pažljivo. Jer nikako nije dobro spavata i šminkom sa kojom se proveo čitav dan, piše list Pravda pre 80 godina.

Ali to nije sve. Na licu pored šminke ima mnogo i prašine. No, kad bi je bilo samo na koći, ne bi bilo strašno, nego su čak i pore pune prašine.

Većina, odnosno sve žene skidaju uveče šminku. Međutim, nije važno samo skinuti šminku, već je nneophodno potrebno tačno znati kako se ona skida.

Još jedna stvar tu postoji, mnoge žene imaju običaj da kažu “Zašto da skidam šminku kad se uopšte ne šminkam?”

Ali to nije tačno. Ikako se ne šminkate, morate skidati šminku, jer na taj način čistite lice od prašine, jer je to uostalom i nephodna higijena lica.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Da li je neophodno svake večeri skidati šminku sa lica? 3List Vreme pisao je o tome kako je jedan čovek maskiran u kaktus snimio 80.000 fogografija retkih divljih životinja.

Strasni lovac i poznavalac životinja, postavio je nov značajan rekord, koji nauka mnogo ceni.

U toku njegovog tridesetogodinšnjeg rada, na ispitivanju života i običaja životinja, on se često maskirao u najneverovatnije predmete da bi po prašumama i u džungli mogao da snimi one životinje koje dotle niko nije mogao da uhvati na fotografijama.

Tako se on prerušio u lava, u gorilu ili u medveda, zalazio u društvo svojih originalnih modela i nesmetano vršio svoj opasan zadatak.

Osim ovog rekorda on je snimio i 30.000 metara filma iz života najređih životinja i tako stvorio dokument od neprocenjive vrednosti.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari