Depresija, anksioznost, insomnija – i to je postkovid 1Foto: Pixabay/Silviarita

Skoro 3.000 tekstova (članka, istraživanja, komentara, mišljenja…) objavljeno je do sada u naučnom časopisu Lanset o bolesti kovid 19. Među njima nalazi se 128 radova koji pripadaju Lanset psihijatriji, a od njih opet samo nekolicina bavi se mentalnim zdravljem osoba koje su preležale kovid 19.

Pri tome ta ista istraživanja pokazuju da nije neuobičajno da se nakon preležanog kovida 19 pojave stanja poput depresije, anksioznosti, problema sa spavanjem….. Istraživači još uvek nisu sigurni da li je i na koji način korona virus odgovoran za ove tegobe, napominjući da su neophodna dalja ispitivanja.

Jedan od najobuhvatnijih radova koji je objavljen u Lanset psihijatriji navodi da svaka treća osoba koja je preležala kovid 19 šest meseci nakon bolesti ima neurološke ili psihijatrijske probleme.

Ova studija objavljena je početkom aprila i obuhvatila je 236.379 bivših kovid pacijenata.

Među ispitanicima koji su praćeni pola godine nakon što su se izborili sa bolešću najviše njih – 17 odsto bilo je anksiozno, 6.5 odsto je zloupotrebljavalo neku supstancu, 5.4 odsto se borilo sa insomnijom dok je 1.4 odsto imalo psihotični poremećaj.

Takođe, većini ovo nije bio prvi put da su se sreli sa ovakvim poremećajima.

Nekoliko meseci pre ovog istraživanja, objavljen je i rad koji je obuhvatio 62.000 obolelih od kovida kojima nije bila potrebna hospitalizacija, a među kojima je skoro svaki peti tri meseca nakon pozitivnog rezultata na koronu imao neki poremećaj poput anksioznosti, depresije ili insomnije. Kao i u prethodnom istraživanju većina je i ranije imala ovakve zdravstvene probleme.

Šta se (ne) zna još uvek?

Maksim Tak, saradnik odeljenja za psihijatriju na Univerzitetu u Oksfordu, koji je učestvovao u oba prethodno pomenuta istraživanja, smatra da do sada prikupljeni podaci zahtevaju dalja ozbiljna istraživanja kako bi se razumelo na koji način kovid 19 čini osobe podložnim razvoju mentalnih tegoba.

Govoreći za Spectrum news, on je rekao da osobe koje su imale koronu ne bi trebalo da se iznenade ako osete neki od prethodno pomenutih simptoma.

-Ne bih rekao da je to normalno uopše, ali bih kazao da je poznato da se ovakvi simptomi pojavljuju nakon kovida 19 – dodao je Tak.

Osvrćući se na studiju iz aprila ove godine, on je istakao i da je ovo vrsta istraživanja koja postavlja više pitanja nego što daje odgovora.

-Naši rezultati pokazuju da su obolenja mozga i psihijatrijski poremećaji češći nakon kovida 19, nego nakon gripa ili neke druge respiratorne infekcije… Sada treba da vidimo šta se dešava nakon šest meseci – rekao je Tak.

Profesorka, psihijatrica Nađa Marić Bojović kaže za Danas da za sada izgleda da jedna vrsta relativno specifičnog sindroma može biti posledica kovida. Kako dodaje, to je još uvek pretpostavka koja tek treba da bude dokazana.

– Kovid ima svoje tragove u celom organizmu – i u telu i mozgu. Moguće je da specifična delovanja u mozgu dovode do malo veće učestalosti neuroloških i psihijatriskih stanja, praveći jedan specifični sindrom nakon preležanog kovida – navodi Marić Bojović.

Komentarišući nalaze istraživanja koje je pokazalo da svaki treći nakon preležanog kovida ima psihijatrijske ili neurološke tegobe, sagovornica Danasa kaže da je moguće da usled mikrovaskularnih promena u mozgu nastaju ili neurološke smetenje – ako je pogođen deo mozga odgovoran za pamćenje – imaćemo demenciju, ili psihijatrijske poput anksiozno depresivnih stanja ako je pogođena sfere u kojoj se reguliše raspoloženje.

-Korona virus je ozbiljan neprijatelj koji perfidno, sitnim mehanizmima, kvari rad mozga i nije isključeno da svedočimo rekacijama biološke prirode a ne nužno psihološko-socijalne – smatra Marić Bojović.

Mnogo nepoznatog i još više straha

Iz drugačijeg ugla u odnosu na Nađu Marić Bojović, psihološkinja Tatjana Subotić, pomoćnica direktorka klinike Laza Lazarević, kaže da je bez ulaženja u rezultate različitih studije jasno da aktuelnu pandemiju prati osećanje neizvesnosti, te da nije neočekivano da se nakon preležanog kovida pojave psihološki problemi.

-Od marta prošle godine, plašimo se da se ne razbolimo, a kada i ako se to i dogodi, nemamo izvesne prognoze toka bolesti i opravka, koji je individualan i različit, a sve to je i u psihološkom smislu teško za podnošenje. Naime, kada se razbolimo, ne možemo znati kako će se naše lečenje odvijati, da li će doći do komplikacija, koja vrsta lečenja i procedura će biti potrebna, kada i kako ćemo se oporaviti, a sve to podiže našu anksioznost – navodi Subotić.

Ona objašnjava da neke osobe u susretu sa stresom ne reaguju u tom momentu već reakcija dolazi onda kada neposredna opasnost prođe.

-Kada se nalazimo u stresnoj, izazovnoj situaciji mobilišemo sve svoje snage, pa i psihološke, da tu situaciju prevaziđemo odnosno prevladamo. Kada prođe neposredna kriza, postajemo svesni svega onoga što je moglo da nam se desi, i „dozvoljavamo“ sebi da osetimo strah i neizvesnost. U tom smislu, nije neočekivano da nakon susreta sa bolešću, određeni broj ljudi prođe i kroz različite psihološke probleme – dodaje Subotić.

Kada je vreme za pomoć?

Obe sagovornice Danasa naglašavaju da mentalne probleme nakon preležanog kovida ne treba umanjivati ili čekati da sami od sebe prođu.

Nađa Marić Bojović objašnjava da se tek skoro prvi put u svom radu srela sa pacijentom koji nakon preležanog kovida ima simptome kao što su anksioznost, depresija, magla u glavi i problemi sa spavanjem.

– Pacijentkinja ima ove tegobe dva i po meseca nakon preležanog kovida koga je pratila umerena klinička slika, dakle ona nije bila hospitalizovana. Međutim ovi simptomi remete svakodnevni život zbog čega ne može da radi i bilo joj je potrebno bolovanje – navodi sagovornica Danas.

Kako kaže, u ovakvim prilikama potrebno je potražiti pomoć da bi se reagovalo na vreme ali i dalje pratilo stanje.

-Ako se stanje slučajno produbi, moći ćemo brzo da reagujemo. Nikako ne treba da čekamo da ovakvi simptomi dođu do jakog intenziteta – dodaje Marić Bojović.

Tanja Subotić pak naglašava da ovakvi problemi nisu „nisu zli usud i da izlaz odnosno rešenje postoji.“

– Kao što smo i ranije govorili u vreme pandemije, u „nenormalnim“ okolnostima svako osećanje koje imamo, straha, nelagode, anksioznosti, neraspoloženja je normalno i očekivano i ne treba da ih se stidimo, da ih krijemo, i da se ustručavamo da potražimo pomoć i podršku ako ne možemo sami da izađemo na kraj – naglašava Subotić.

Ona objašnjava da prvi korak u traženju psihološke podrške može biti pozivanje nacionalne SOS linije za pružanje psihosocijalne pomoći u vreme pandmeije, koju je otvorila klinika „Dr Laza Lazarević“ u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a koja je besplatna i dostupna 24 sati dnevno, i koju je do sada pozvalo preko 12.000 osoba. Pored toga građani mogu pomoć da dobiju i preko Centra za mentalno zdravlje, gde mogu zakazati onlajn razgovore sa psihoterapeutima.

Broj telefona Nacionalne linija za psihosocijalnu pomoć tokom epidemije je 0800-309-309. Centar za mentalno zdravlje može se dobiti na brojeve telefona 011 3612-467 I 064 8652 – 520.

Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovom članku je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari