Sve više inostranih pacijenata dolazi u Srbiju na lečenje, jer su mnoge zdravstvene usluge i intervencije jeftinije nego u inostranstvu, a pored njih gosti uživaju u turističkim ponudama naše zemlje, sa akcentom na „dobrom provodu“.


– Zdravstveni turizam u Srbiji nije toliko razvijen kao u drugim zemljama. Naime, on se prvi put formalno-pravno spominje tek u Zakonu o turizmu iz 2009. Univerzitet u Klivlendu uradio je projekat „Srpski medicinski turizam“ koji nam je pomogao u realizaciji prvih koraka u ovoj oblasti – kaže za Danas dr Stana Tadić, direktorka Afeja kluba, koji putem interneta umrežava doktore, turiste i pacijente, predstavljajući slikom i rečju sve što Srbija može da ponudi u oblasti zdravstvenog turizma. – Srbija nudi oko 1.600 medicinskih usluga, sarađujemo sa preko 20 privatnih zdravstvenih ustanova, članica našeg kluba u kojima se obavljaju pregledi, dijagnostika i medicinske intervencije – napominje dr Tadić.

Među brojnim turističkim organizacijama širom sveta sa kojima Afeja sarađuje, nalazi se i „Skendija“ iz Gnjilana, tako da su i Albanci zainteresovani za zdravstveno-turističke usluge koje nudi Srbija.

– Poslednja pacijentkinja, Albanka, bila je kod nas pre nešto više od mesec dana. Reč je o učiteljici iz Gnjilana, koja je došla u Beograd za vreme raspusta da operiše nos, ali i da upozna prestonicu Srbije. Bila je uplašena i puna predrasuda, ali je avanturistički duh ipak pobedio u odluci da dođe i da se lično uveri kakvi su Srbi i kako se ovde živi – priča dr Tadić.

Kaže da je albansku učiteljicu lično dočekala na aerodromu.

– Bila je uplašena. Dovezla sam je u kancelariju, a ona je odmah pitala: „Ko je moj doktor, gde ću biti operisana?“. Kasnije se opustila, prošetale smo gradom, otišle na ručak. Nakon operacije i nekoliko dana provedenih u Beogradu, bila je i više nego zadovoljna, priznajući da je očekivala da će je ljudi popreko gledati i da ćemo je prevariti za cenu usluge. U kontaktu smo još uvek, a u svom kraju priča o ljubaznosti našeg naroda i da ne treba da imaju predrasuda. A njih smo, nažalost, svi puni – naglašava dr Tadić.

Neki od pacijenata dođu i neplanirano.

– Jedna Kanađanka je bila na Egzitu, a onda je čula za nas. Iskoristila je boravak u Srbiji i obavila manju hiruršku intervenciju. Novinarka iz Španije je došla da intervjuiše jednog advokata u Srbiji i usput uradila tretman skidanja akni laserskim putem. Jedna od pacijentkinja nam je bila i čuvena nemačka glumica, ali zbog diskrecije ne bih želela da otkrivam njen identitet – kaže dr Tadić.

Sjajna zabava, uslužni ljudi, dobra hrana, prirodne lepote, banjske vode, čist vazduh i bogata istorija, deo su promotivnog spota koji treba da privuče inostrane pacijente u Srbiju. Ali promotivne su i cene zdravstvenih usluga.

– Uvećanje grudi kod nas košta do 3.000 evra, a u Austriji 7.500. Mezoterapija je do 80 evra, a u evropskim zemljama se kreće od 250 do 500 evra. Operacija katarakte je kod nas do 1.200 evra, u Francuskoj je 2.300, dok je u Engleskoj 4.000. Dijaliza je svega 120 evra. Pritom pacijenti troškove mogu refundirati u svojoj zemlji, a mi im možemo organizovati izlete u unutrašnjosti Srbije ili odmor u nekoj od banja, jer dijaliza se radi pored Beograda, u Novom Sadu i Nišu. Operacija proširenih vena u Evropi spada u estetsku hirurgiju i dosta je skuplja nego kod nas, tako da imamo veliki broj i takvih pacijenata. Stomatološke usluge su dosta jeftinije kod nas nego u svetu, a imamo svetski poznate stručnjake za rekonstruktivnu urogenitalnu hirurgiju i dolaze nam pacijenti iz raznih krajeva sveta za promenu pola – naglašava dr Tadić.

Najviše pacijenata dolazi iz Norveške, Nemačke, Austrije, ali i udaljene Australije.

– Operacija promena pola u Srbiji je među najjeftinijima u svetu. Košta oko 3.500 evra, dok je u Nemačkoj, na primer, 10.000 evra, a u Americi 30.000 dolara. Prisustvovala sam nekoliko puta samoj operaciji, koje su trajale skoro 10 sati – priča naša sagovornica, navodeći da je poslednja bila transformacija žene iz Mongolije u muškarca. Ona je bila vojnik u ratu, i nakon toga poželela da postane muškarac.

Programi zdravstvenog turizma obuhvataju transfer od aerodroma do hotela ili bolnice i nazad, zatim smeštaj, ishranu i kompletan medicinski nadzor u trajanju od tri dana: petak, subota i nedelja. Za to vreme obavljaju se sistematski pregledi sa svakim pacijentom pojedinačno. U međuvremenu, organizuju se turistički izleti.

Lekovito i vino

Turisti hvale i srpska vina tako da na osnovu preporuka pacijenata pripremljena posebna uslugu pod nazivom „vino u funkciji zdravlja“. Nikola Jančić, urednik časopisa Vino, kaže za Danas da imamo potencijale u razvoju vinskog turizma, uključujući i zdravstveni aspekt, ali da, nažalost, „te potencijale nema ko da razvije“.

– Lekovita svojstva vina nadaleko su poznata. To je jedino piće u koje se ne dodaje ni jedan drugi sastojak, već nastaje prirodno, previranjem soka od grožđa. Ono je puno antioksidanata, koji suzbijaju slobodne radikale i samim tim štite krvne sudove, srce i bubrege. Da bi vinsko-zdravstveni turizam zaživeo, da ne ostane samo u formi ideje ili reklame, trebalo bi da na tome zajednički rade proizvođači vina, turistički i zdravstveni radnici – zaključuje Jančić.

Uporedne cene plastičnih operacija

Uvećanje usana – botox: u Srbiji 150 evra, u Engleskoj 350, u Austriji i Nemačkoj je 400 evra.

Uvećanje usana – masno tkivo: u Srbiji 900 evra, Engleska 1.500, Austrija 1.700, Nemačka 2.000

Fejslifting: Srbija 3.200 evra, Nemačka 6.000, Austrija 6.500 Engleska 8.000

Uvećanje zadnjice: Srbija 3.000, Engleska 5.500, Nemačka 6. 500, Austrija 6.800

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari