Društvo mladih istraživača: Povećanje flotacije rudnika bakra u Majdanpeku bez procena uticaja na životnu sredinu? 1Foto: Majdanpek, autor Dragoslav Ilić

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je 14. septembra rešenje da Serbia Zijin Copper nema obavezu da izradi studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za povećanje flotacije rudnika bakra Majdanpek.

RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su žalbe Vladi Republike Srbije protiv ovog rešenja kojim je odlučeno da za povećanje kapaciteta flotacije rudnika Majdanpek sa šest miliona tona na 11 miliona tona godišnje nije potrebno da Serbia Zijin Copper izradi studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Kompanija Serbia Zijin Cooper namerava da drastično poveća obim flotacije u okviru rudnika Majdanpek, zbog čega je u julu 2020. godine podnela zahtev za odlučivanje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Međutim, iz zahteva je investitor izostavio projekat odlaganja flotacijske jalovine.

Naime, kako je flotacija jedan od tehnoloških postupaka odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka mineralnih sirovina, kao krajnji proizvod prerade rude bakra u flotaciji nastaje flotacijska jalovina, a koja potencijalno proizvodi najviše negativnih uticaja na životnu sredinu. Ukoliko bi se izrađivala posebna studija o proceni uticaja na životnu sredinu za odlaganje jalovine, ne bi bilo moguće ispravno proceniti celokupan uticaj odlaganja jalovine nastale flotacijom na životnu sredinu, navodi se u saopštenju.

„Odlaganje jalovine je deo tehnološkog procesa i ne može se izdvojiti iz projekta, posebno jer ima uticaj u toku formiranja jalovišta, rada postrojenja flotacije i dugoročno nakon prestanka eksploatacije. Bojim se, da će ovakvim pristupom nakon završetka rada flotacije, Srbija dobiti još jednu zaboravljenu rudarsku deponiju kakvih već ima više od dve stotine“ ističe Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a.

Povećanjem flotacije povećava se i uticaj flotacije na vodu, vazduh i zemljište, na generisanje otpada i potrošnju energenata te je nemoguće ove procese razdvajati kroz dve odvojene studije.

Dakle, ukoliko se izdvoji jalovište i ukoliko ne postoji kontrola celog proizvodnog procesa, nemoguće je utvrditi uticaj projekta na životnu sredinu.

Pored toga, Ministarstvo je načinilo ozbiljan proceduralni propust koji čini ovo rešenje nezakonitim, budući da na internet stranici Ministarstva nije objavljen celokupan zahtev sa pratećom dokumentacijom (kao što su idejni projekat, izvod iz urbanističkog plana, uslovi Zavoda za zaštitu prirode itd.), a bez čega javnost nije mogla da se informiše o projektu i da dostavi adekvatne komentare. Javnosti je na ovaj način uskraćena mogućnost da aktivno učestvuje u postupku procene uticaja na životnu sredinu.

RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora ovim putem iznose duboku zabrinutost zbog zanemarivanja suštinske svrhe postupka procene uticaja, a to je utvrđivanje značajnih uticaja na životnu sredinu pre izdavanja odobrenja za realizaciju projekta i utvrđivanje delotvornih mehanizama za otklanjanje ili smanjenje negativnih uticaja – što se upravo postiže izradom studije procene uticaja na životnu sredinu.

Istovremeno, apelujemo na nadležno Ministarstvo i Vladu Republike Srbije da obezbede doslednu primenu propisa i obavežu sve zagađivače da se pridržavaju zakona u oblasti zaštite životne sredine, zaključuje se u saopštenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari