Dugačak spisak onih koji prikupljaju podatke građana 1

Kada su prenosili predanje o Argusu Panoptesu, svevidećem divu sa 1.000 očiju, antički Grci nisu ni slutili da njegovi tvorci nisu bogovi, već da će to biti ljudska bića.

Ovim rečima je započeta diskusija „Sajber ličnost“ o zaštiti ličnih podataka na Internetu u okviru Dana internet domena Srbije koji je održan protekle nedelje u Hotelu Metropol.  Naime, dugačak je spisak onih koji prikupljaju podatke građana, počev od kompanija, preko institucija, raznovrsnih senzora i kamera postavljenih po gradovima, pa sve do pametnih uređaja.  Ovi podaci se obrađuju, ukrštaju i pakuju a potom se, u nekim slučajevima, prodaju ili se njima na drugi način manipuliše.

Evropska unija je pre dve godine usvojila Opštu uredbu o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) koja stupa na snagu krajem maja 2018.

NJom se detaljno uređuje oblast rada sa podacima o ličnosti građana: način i razlog njihovog prikupljanja, kao i čuvanje i zaštita istih od trećih lica.

Iako se odnosi na preduzeća iz Unije, uticaj GDPR-a se proteže i na one koji sarađuju sa njima, kao i na privredne subjekte koji nude svoje usluge ili proizvode na toj teritoriji, pa tako i na srpske programere, firme i autsorsing agencije.

Prekršiocima Uredbe prete visoke novčane kazne, do 20 miliona evra ili pet odsto godišnjeg globalnog prihoda kompanije”, upozorio je Tomas Rikert, predsedavajući Foruma za nazive i brojeve u Udruženju internet industrije „Eco“.

Dakle, ubuduće će svako ko želi da posluje sa evropskom privredom morati svojim klijentima da objasni za koje svrhe prikuplja njihove podatke, i to isključivo one koji su potrebni za određeni posao, i da se obaveže da će ih štititi.

Uredba je dizajnirana da zaštiti pre svega građane, ali, kako se moglo čuti na konferenciji, nekima smeta nametanje ovakvih pravila suverenim državama koje nisu članice EU.

Dr Kormak Kalanan, direktor „Aconite Internet Solutions“ iz Irske, na to odgovara: „Ranije su američke kompanije poput Facebook-a i Google-a nametale svoja pravila, ona o nepoštovanju privatnosti korisnika, a sada je situacija obrnuta – Evropa nameće svoja pravila, i to ne u korist korporacija već građana“.

Ovo bi, smatra Rikert, mogla postati globalna praksa:

EU nije mogla da obaveže samo svoje kompanije na poštovanje ovih pravila jer bi izgubile konkurentnost na tržištu. Zato će sve svetske firme koje posluju na evropskom tržištu morati da poštuju GDPR. A pošto je ceo svet povezan, uticaj Uredbe će uskoro biti globalan“.

Nevena Ružić, pomoćnica generalnog sekretara Službe Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, konstatovala je da se očuvanjem privatnosti zapravo štiti i dostojanstvo građana, i izrazila nadu da će Srbija i suštinski prihvatiti ova pravila ponašanja, a ne samo kao vid obaveze da uskladi svoje zakone sa regulativom EU.

Digitalno nasleđe – očuvanje nacionalnog identiteta na Internetu

Lične podatke svakako treba štititi ali bi, sa druge strane, oni koji imaju veliki društveni značaj poput kulturnih i naučnih sadržaja, trebalo da budu dostupniji široj populaciji, zaključak je diskusije „Digitalno nasleđe“ koji je moderirala dr Tamara Vučenović, urednica Obrazovne redakcije Radio Beograda 2.

Uvodni predavač Matjaž Filo, rukovodilac Sektora za IT na Fakultetu za društvene nauke Univerziteta u LJubljani, preneo je prisutnima slovenačka iskustva u digitalizaciji kulturne, naučne i istorijske građe.

Slovenija je investirala u izgradnju Državnog kompjuterskog oblaka koji je omogućio da sve institucije i organi javne uprave budu umreženi odnosno da brzo i jednostavno razmenjuju podatke“, rekao je Filo i dodao da su Slovenci, pored toga, radili i na digitalizaciji sadržaja koji se ne mogu svi čuvati u oblaku.

Prema njegovim rečima, digitalizacija ne podrazumeva samo skeniranje papirnih dokumenata, već i očuvanje audio i video sadržaja u adekvatnom kvalitetu, kao i metapodataka odnosno opisa istih.

Dr Adam Sofronijević, zamenik upravnika Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“, kaže da se ovaj trud isplati jer se omogućavanjem uvida u digitalnu građu ljudima daje znanje, odnosno moć da stvaraju i da se razvijaju.

Ova biblioteka je zato na svom sajtu građanima omogućila uvid u 600.000 digitalizovanih stranica starih novina.

Internet je i naučnicima omogućio bolje povezivanje i razmenu iskustava. „Za Srbiju je značajna činjenica da digitalizacija malim zemljama pomaže u razvoju nauke bez potrebe za ulaganjem u skupu i glomaznu opremu“, istakao je Nikola Božić, programski direktor Istraživačke stanice Petnica, i dodao da je ovo najbolji primer kako se tehnologija može iskoristiti za demokratizaciju nauke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari