Fond za humanitarno pravo: Mali broj optužnica 1Foto: Pixabay/qimono

Predstavnica Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić izjavila je danas da je najveći problem procesuiranja ratnih zločina u tome što se podiže veoma mali broj optužnica i navela da je tokom 2020. godine podignuto svega sedam takvih optužnica, od čega je pet ustupljeno iz Bosne i Hercegovine.

Ona je prilikom predstavljanja godišnjeg izveštaja o suđenjima za ratne zločine, istakla da su u Srbiji tokom cele 2020. godine tužiteljka za ratne zločine i njenih 10 zamenika podigli „svega dve optužnice“.

Kao drugi značajan problem ona je navela „nastavak prakse neprocesuiranja komandanata brigada i visoko rangniranih pripadnika vojske i policije“ i dodala da je to deo izveštaja o napretku Srbije ka Evropskoj uniji.

Žanić je kao primere navela da je FHP podneo krivične prijave protiv komnadanta Jugoslovenske narodne armije (JNA) Dušan Lončar koji je naredio napad na hrvatsko selo Lovas i narodnog poslanika Skupštine Srbije Svetozara Andrić, „koji je osnivač logora Sušica i koji je aktivno učestvovao u srebreničkom genocidu“. Prema njenim rečima, FHP nema informacije da li se protiv njih vodi istraga. Ona je dodala da nema optužnica za zločine koji su počinjeni tokom sukoba na Kosovu i navela da je poslednja optužnica za zločine počinjene na Kosovu podignuta 2014. godine protiv Pavla Gavrlovića i Rajka Kozline za zločin u mestu Trnje u martu 1999. godine.

Žanić je istakla da postupci za ratne zločine neopravdano dugo traju, „neki čak i duže od 10 godina“ i ocenila da to ima „katastrofalne posledice“ jer tokom postupka umiru i optuženi i žrtve, i kao primer navela postupak za zločin u Lovasu. Punomoćnica oštećenih u predmetu Lovas Marina Kljajić podsetila je da je napad na to selo u Hrvatskoj izveden 10. oktobra 1991. godine po pisanom naređenju potpukovnika tadašnje JNA Dušana Lončara, i da su u njemu učestvovali i pripadnici teritorijalne odbrane i milicije iz susednog sela Tovarnik i pripadnici dobrovoljačke jedinice „Dušan Silni“. U tom i tokom narednih dana ukupno je stradalo 69 hrvatskih civila, a 12 njih je ranjeno.

Kljajić je navela da je 20 stradalo i 12 ranjeno tako što su 18. oktobra 1991. godine pripadnici JNA i odreda „Dušan Silni“ koristili civile kao živi štit prilikom pretresa minskog polja. Za taj zločin pokrenut je postupak kojim je u početku bilo obuhvaćeno svih 69 stradalih i 12 ranjenih civila, 196 svedoka i 14 optuženih, a prva optužnica podignuta je 2007. godine, a 2008. godine počeo je glavni pretres.

Prvostepene presuda doneta je u junu 2012. godine i svi optužni su oglašeni krivima i osuđeni na zatvorske kazne od četiri do 20 godina.

Nakon što je Apelacioni sud ukinuo presudu i vratio ponovno suđenje, glavni prteres je okončan u junu 2019. godine, ali su u međuvremenu petorica optuženih umrli, a jedan postao procesno nesposoban pa su presudom u ponovljenom postupku osmorica oglašena krivim i osuđeni na kazne zatvora od četiri do osam godina. Tu presudu je Apelacioni sud preinačio i dvojica optuženih su oslobođena, jedan za napad na selo, drugi za nečovečno postupanje prema civilima, a ocenjeno je i da pripadnici JNA i odreda „Dušan Silni“ nisu znali za minsko polje.

Time se, ukazala je Kljajić, od početka postupka koji je imao 69 stradalih civila postupak završio bez pominjanja ijedne žrtve u pravosnažnoj presudi, a osuđena su samo šestorica i to na minimalne kazne od tri i četiri godine zatvora, a samo jedan na zatvorsku kaznu od šest godina.

Predstavnik FHP Kosovo Bekim Blakaj rekao je da je za 20 godina bilo 116 optuženih za ratne zločine na Kosovu, ali da je pravosnažno osuđen samo 41 optuženi, od čega 35 Albanaca, pet Srba i jedan Rom. On je podsetio da su predmete za ratne zločine na Kosovu „do pre nekoliko godina“ vodile sudije Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK), a zatim sudije Misije EULEKS. Blakaj je rekao da je u sudskim većima bilo i sudija sa Kosova, ali da je propuštena prilika da se oni „profesionalizuju“, istakavši da je većina njih pokazala nezainteresovanost i da su u sklopu sudskih veća „vrlo retko postavljali pitanja“.

On je podsetio da je pri Specijalnom tužilaštvu Kosova osnovano posebno odeljenje za ratne zločine u kome su četiri tužioca. Blakaj je istakao da FHP Kosovo veruje da tužioci i sudije koji procesuiraju ratne zločine ne Kosovu moraju dodatno da se obučavaju da bi se profesionalno usavršili, kao i da je primećeno da pretresna veća prilikom objavljivanja svojih odluka nisu iznosila „ni najosnovnija obrazloženja“ za presude. Blajak je naveo i da se pojedini osumnjičeni „dugo, sve do donošenja koančnih odluka“ drže u pritvoru, „u nekim slučajevima osam ili devet godina“.

On je rekao i da se javljaju i problemi sa prevodom u predmetima u kojima su osumnjičeni kosovski Srbi koji „vrlo često kasno“ dobiju prevedenu dokumentaciju i naveo da simultani prevod tokom suđenja „nije dobrog kvaliteta i stvara probleme“.

Blakaj je rekao da je na Kosovu trenutno u toku osam procesa za ratne zločine, a da su tokom 2020. godine „nažalost podignute samo dve nove optužnice i donete druge dve prvostepene presude bez ijedne pravosnažne presude“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari