Gavrilović: U svim normalnim demokratskim državama mediji su glas građana 1Foto: FoNet/TV

Mi nemamo dijalog o bitnim društvenim temama, izjavio je za FoNet izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović, koji može čak da nasluti prelazak medijskog rata u građanski rat.

On je u serijalu Kiosk ukazao da su mediji podeljeni u rovove između kojih ne postoji ništa, a trebalo bi da budu Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i RTS.

Situaciju u kojoj se nalazimo, upoređuje sa stanjem neposredno pre ratova devedesetih.

„Uzmite tadašnje tekstove i zamenite reči Hrvat, Šiptar ustaša, sa rečima đilasovac, tajkun, izdajnik. Količina mržnje jeste tolika da su zamenjeni samo subjekti etiketiranja, a diskrus je ostao isti“, tumači Gavrilović.

Posle teksta Aleksandra Vučića „Elita i plebs“, koji smatra „manifestom govora mržnje“ i za koji kaže da je nastao zbog istraživanja BIRODI o socio-demografskoj strukturi glasača SNS, Gavrilović je počeo da dobija mejlove sa uvredama kopiranim iz Vučićeve kolumne.

Na osnovu toga, on upozorava da smo suočeni s „ozbiljnim mehanizmom“, ali istovremeno poručuje da je neprihvatljivo i kada se o Vučiću govori u kontekstu njegovog privatnog života.

Kreatore loše medijske situacije Gavrilović vidi u mehanizmu partije koja koristi državu i javni novac, želeći da porobi javnost i zarobi institucije, čega je, kako podseća, bilo i pre 2012. godine.

On napominje da strukovne organizacije nisu dovoljno jake u odnosu na vlast i da su uzaludna očekivanja da će vlast da se smiluje i da medijima slobodu.

„U svim normalnim demokratskim državama, mediji su prosto glas građana i mislim da tu treba raditi, da je to lek, da se uspostavi samoregulacija, kroz strukovna udruženja i saradnju građana i medija, a onda bi regulacija došla kao nadogradnja“, smatra Gavrilović.

Po njemu, Regulatornom telu za elektronske medije neophodan je „restart“, što podrazumeva da Skupština Srbije konstatuje da REM šest godina ne radi u skladu sa zakonom, a potom da se promisli kakvo nam je regulatorno telo potrebno.

Gavrilović smatra da je tačna tvrdnja predsednice Saveta REM da se to telo ne bavi cenzurom, ali da je to tako samo ukoliko nema kršenja zakona.

Kako je podsetio, „REM na osnovu člana 22 Zakona o elektronskim medijima ima pravo i obavezu da reguliše medijsku situaciju tako da ona bude u skladu sa Ustavom srbije, koji kaže da građani imaju pravo na objektivno, potpuno i istinito informisanje“.

Ipak, on ponavlja da je u tom procesu javnost najbitnija, jer u društvu u kome nemate javnost, nemate ni svest o javnom interesu.

„Imate svest o tome kako da se dočepate vlasti, kako da urušite institucije, a onda ni REM ne može da opstane“, zaključio je Gavrilović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari