Najavljeno smanjenje broja odeljenja u srednjim školama, zbog manje osmaka koji se ove godine upisuju u prvi razred, izazvalo je burne reakcije i sindikata i zaposlenih u nekoliko gimnazija u Srbiji. Iako je u pozadini ove priče strah od tehnoloških viškova, gimnazijski profesori tvrde da bi ukidanje odeljenja u tim školama imalo brojne negativne efekte po ceo obrazovni sistem.

Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije je upozorila da će zbog demografske situacije ove godine biti ukinuto 200 odeljenja, što znači da bi bez posla moglo da ostane oko 500 nastavnika. U Uniji kažu da od Ministarstva prosvete, i pored obećanja, nisu dobili precizne podatke koliko odeljenja je predviđeno za ukidanje. U tom sindikatu objašnjavaju da su predlog smanjenja broja odeljenja uradile školske uprave na osnovu „stanja na terenu“, odnosno prema tome koliko će ove godine biti manje osmaka, ali prosvetari iz nekoliko gradova tvrde da se te procene ne poklapaju.

– Po kojim kriterijumima grad Vranje treba da izgubi šest ili sedam odeljenja ako se broj učenika koji završavaju osmi razred smanjio za 57, odnosno za dva nepuna odeljenja? Pitamo se da li Vranje služi za pokrivanje nekih drugih i da li prosvetni radnici u ovom ionako siromašnom i nerazvijenom kraju treba da snose posledice. To nećemo dozvoliti – poručuju članovi Sindikata prosvetnih radnika Vranja, u otvorenom pismu Ministarstvu prosvete.

I Gimnazija u Pirotu uputila je molbu Ministarstvu prosvete da odustane od namere da u toj školi ukine jedno, od pet odeljenja prvog razreda. Forum niških gimnazija zatražio je od nadležnih da preispitaju nameru da se u četiri gimnazije u tom gradu ukine po jedno odeljenje.

– U svih 19 srednjih škola na teritoriji Niša predviđeno je ukidanje po jednog odeljenja. Sa tim niko nije saglasan, jer se brinu šta će biti sa tehnološkim viškovima, ali gimnazije imaju čvrste argumente zašto to ne bi trebalo raditi. Ovakav predlog je u suprotnosti sa Strategijom obrazovanja Srbije do 2020. godine, koja predviđa da se u gimnazije upisuje 39 odsto populacije koja završava osnovu školu. Sada se u Nišu u gimnazije upisuje svega 20 odsto đaka – kaže za Danas Ljiljana Zlatanović, direktorka niške gimnazije „Bora Stanković“.

Ona podseća da se iz gimnazija regrutuje najveći broj studenata, te da bi se, ako ovakav plan bude sproveden, na Univerzitetu u Nišu smanjio broj akademaca. Zlatanovićeva podseća da među malim maturantima vlada najveće interesovanje za upis upravo u gimnazije, te da je „u niškim gimnazijama donji prag najveći u Srbiji, preko 90 poena“. Ona dodaje da gimnazije pružaju kvalitetno obrazovanje i da ne treba ukidati mogućnost da deca upisuju takve škole. Podršku niškim profesorima pružili su i fakulteti Univerziteta u Nišu.

Pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje izjavio je ranije za Danas da će tek po završetku plana upisa u srednje škole biti poznato koliko će odeljenja biti ukinuto. On je rekao da nijedan nastavnik neće u potpunosti ostati bez časova. 

Seča u Beogradu

Prema podacima do kojih je došao sindikat, najveća „seča“ biće u beogradskim srednjim školama, u kojima je predviđeno ukidanje 60 odeljenja. U Niškom okrugu biće oko 30 odeljenja manje, u Kragujevcu 19, Leskovcu 16, Čačku 15, Vranju, Kraljevu i Kruševcu po šest. U Boru bi trebalo da se ukine četiri odeljenja, u Ivanjici tri, Priboju i Aleksincu po dva, a u Prokuplju i Gornjem Milanovcu po jedno. Za Vojvodinu nema preciznog podatka, sem da bi broj odeljenja trebalo da bude smanjen od pet do 15 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari